Ina kakva je budućnost trading kompanije

U dvorištu iza obiteljske kuće jedan je slavonski poduzetnik iz drvno-industrijske branše nedavno zaborao nekoliko brazdi zemlje. Za svaki slučaj, kaže. Ni u mirnim vremenima Slavonija nije poduzetnički raj, a kriza mu je počela nagrizati narudžbe i likvidnost. Povratak u ‘vlastito dvorište’ samo je na prvu loptu romantičan i duhovit, jer se iza osmjeha i lijepih starih vremena krije nešto mnogo ozbiljnije. Ionako goleme razlike između siromašnih i bogatijih, perspektivnih regija kriza još produbljuje. Možda i nepovratno!

Dragutin Feletar, član suradnik HAZU-a, kaže da se pojedine regije bore ne samo s ekonomskim problemima nego i s demografskim rasulom. Stanovnik Zagreba ili Istre zarađuje desetak puta više nego Ličanin ili Slavonac. Neki su krajevi gotovo opustjeli (u Lici živi samo 10 stanovnika po četvornome kilometru, kao da se nalazi oko sjeverne obratnice) uz daljnje pogoršanje kvalitativne i starosne strukture stanovništva, kaže. U ruralnim krajevima živi gotovo isključivo staro i slabo obrazovano stanovništvo.

Pritisak na Zagreb – Realni je sektor kriza najjače pogodila. Poznato je da slabije razvijene regije imaju manje zaposlenih u sektoru usluga, zato bez posla ostaje više radnika u provinciji. Sramežljivo započet proces selidbe iz urbanih središta u ruralne prostore sada je potpuno ustanovljen. Štoviše, na gradove se (posebno Zagreb) vrši novi pritisak vala nezaposlenih iz ‘provincije’ – kaže Feletar. Nerazvijene regije tako postaju još nerazvijenije. Ako se iz krize i izvučemo u nekom bržem roku, te će promjene biti teško ispraviti i nadoknaditi. Zato Feletar očekuje daljnje gospodarsko i demografsko propadanje ruralnih prostora i to ne samo gorskih nego i ‘bogate’ Slavonije, Podravine, Moslavine.

• Ravnomjerniji razvoj cijele Hrvatske s ovom krizom ostaje samo san – rezigniran je Feletar. Kolika je stvarna razlika između sjevera i juga ili istoka i zapada statistika (pre)sporo pokazuje. Čak ni na Ekonomskom institutu ne raspolažu svježim podacima. A bez toga je teško utemeljeno analizirati stanje i razlike u regijama, kaže Dubravka Jurlina Alibegović s Instituta. Podaci o BDP-u po županijama objavljuju se s tri godine zakašnjenja, pa je tako posljednji podatak za 2006. godinu. Podaci o zaposlenosti i plaćama za 2008. objavit će se tek u srpnju ove godine i zato nije moguće precizno analizirati gospodarsko stanje pojedinih regija, tvrdi Jurlina.

Na Liderov upit odašlan na dvadesetak županijskih i gradskih adresa pristigla su samo četiri odgovora. Logično, jer su lokalni izbori na vratima, a to i nije tema kojom bi nositelji izbornih lista rado mahali. Svojedobno je o regionalnom razvoju i podjelama pričao samo Branimir Glavaš, no on sada ima prečih problema. O toj su temi pristali nešto reći mahom oni iz siromašnih regija, nadajući se valjda da će ih netko možda i čuti.

Župan Vukovarsko-srijemske županije Božo Galić kaže da su trendovi rasta i kakvog-takvog hvatanja koraka s ostatkom države prekinuti u drugoj polovini 2008. Cijela panonska Hrvatska u odnosu na prosjek Hrvatske zaostaje 30 posto, a njegova županija čak 40 posto.

• Krizom su najviše pogodeni drvoprerađivačka industrija, koja izvozi više od 70 posto, građevinarstvo te nešto manje poljoprivredno-prehrabrena proizvodnja. Zbog pada narudžbi otpušteno je više od 500 radnika, a plaće već zaostaju za prosjekom zemlje oko 25 posto. Prema svim je pokazateljima naša županija na dnu, što zbog rata i ratnih šteta, što zbog neučinkovite pretvorbe i privatizacije – kaže Galić.

Županija je, kaže, donijela mjere proračunske štednje, a potporama, nepovratnim sredstvima i subvencijama kamata nastoji pomoći gospodarstvu i donekle očuvati radna mjesta.

Stjepan Bošnjaković, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo Brodsko-posavske županije, kaže da se kriza ogleda u rastu broja nezaposlenih. Naime, lani se već od početka godine nezaposlenost počela spuštati, a ove godine ni u ožujku nema tog trenda, što više, nezaposlenost raste. Iako još nema novih podataka o BDP-u po županijama, podaci iz 2006. smještaju na samo začelje ljestvice.

• Dijelimo sudbinu panonske Hrvatske, regije koja zaostaje za prosjekom, pa se može reći da je kriza kod nas stalna. U ožujku smo donijeli paket antirecesijskih mjera. Svjesni smo da je njihov domet ograničen, ali moramo dati svoj doprinos u borbi protiv recesije. Neke nam se tvrtke obraćaju i traže pomoć, posebno u prerađivačkoj industriji i nastojimo im pomoći – tvrdi Bošnjaković.

Milan Kolić, gradonačelnik Gospića, kaže da je još prerano govoriti o utjecaju krize na gospodarstvo, iako neki pokazatelji, u odnosu na prošlu godinu, već osciliraju: – Kad napravimo detaljnu sektorsku analizu i uočimo stagnaciju ili pad produktivnosti u pojedinim sektorima, tada ćemo pripremiti operativni plan kojim ćemo, kroz poticajne mjere i potpore, nastojati pomoći našim gospodarstvenicima.

Operativni plan pomoći Rijeka već ima. Kao dio antirecesijskih mjera poduzetnicima se smanjuju troškovi komunalija i zakupnine za poslovne prostore, subvencijiraju se kamate. U Uredu Grada tvrde da privremeni podaci pokazuju da ih recesija nije uzdrmal. U strukturi riječkoga gospodarstva pretežu mali poduzetnici, koji se očito fleksibilnije nose s krizom. Kriza bi, kažu, mogla negativno utjecati jedino na plan privatizacije brodogradnje, jer sada doista nije vrijeme za pronalaženje partnera koji će biti u stanju restrukturirati brodogradnju onako kako je to Europskoj komisiji obećala Vlada.

Profesorica na osječkom Ekonomskom fakultetu i članica Nacionalnog vijeća za konkurentnost Slavica Singer kaže da nema gore bolesti od nelikvidnosti. Ako ne plaćaju najveći (država, državna i velika privatna poduzeća), onda to osjete svi. U Osječko-baranjskoj županiji neplaćanje dulje od 60 dana potkraj veljače ove godine zamrznulo je plaće više od 3.100 zaposlenih – čak 714 više nego potkraj 2008. godine. I to najviše u malim poduzećima.

• Princip EU ‘Misli najprije o malim poduzećima’ kao da ne stanuje kod nas. EU je zaključio da državne institucije moraju poštovati princip plaćanja od 30 dana te da poduzeća imaju pravo naplatiti kamate za zakasnjelo plaćanje. To je jedna od najvažnijih antirecesijskih mjera jer bolest neplaćanja je zarazna, više od najpogubnije gripe – upozorava Singer. Poduzeća i obrtnici koji su u blokadi dulje od 180 dana najjerojatniji su gubitnici, što za Osječko-baranjsku županiju može značiti gubitak od 1.905 radnih mjesta. Ako se zbroje zaposleni u poduzećima u blokadi i više od dvije tisuće otpuštenih u samo tri ovogodišnja mjeseca, bez prijedloga je ostalo oko pet tisuća ljudi i toliko njihovih obitelji. – Problem je i to što nitko ne vidi djelovanje antirecesijskih mjera, kao da su zaboravljene i to dodatno potiče strah od budućnosti – misli Singer.

Opustjela sela i prenapućeni Zagreb nisu slika od jučer. Decentralizacija je svakoj vlasti bila i ostala mrtvo slovo na papiru. Potpore Ministarstva gospodarstva (282 milijuna kuna u 2008.) i Ministarstva poljoprivrede (3,4 milijarde) ni izdala ne mogu održati ravnovesu. Zbog nebrige i nesposobnosti vlasti zemlja prepuna (ravnomjerno raspoređenog) bogatstva pretvorit će se u zemlju kontrasta. Bude li baš svaka vlast mačevinska brinula o zapostavljenim regijama, s one strane bogatstva s vremenom možda ne ostane ni jedan jedini izborni glas.