PONDER RIZIKA

TVG, jedna od najmlađih televizija u zemlji, emitira tek nekoliko mjeseci, kao kadrovsko pojačanje angažirala je novinarskog lisca Branka Vukšića. On je novi glavni urednik TVG-a, dosad je radio u Večernjem listu, postavio je informativni program na Novoj TV i cjelokupnu programsku shemu na Zagrebačkoj televiziji Z1.

Kolega Vukšić je veliki profesionalac stoga vjerujem da će u vrlo kratkom vremenu razviti programsku shemu Televizije Velika Gorica. Okosnica programa TVG-a za sada su informativne emisije: lokalne vijesti koje su objektivne i nepristrene, kontakt emisija Turopoljsko spravišće koja od 20. travnja ide svakodnevno te kvalitetan i ne toliko komercijalno eksponiran film. Uz to petkom, u suradnji s beogradskom televizijom B-92 emitiramo Potragu, emisiju u kojoj novinari traže nestale osobe iz zemalja Jugoistočne Europe – ispričao je Alen Konjević, direktor TVG-a.

Programsku ekipu TVG-a čini tridesetak zaposlenika i suradnika, a TVG zasad emitira program samo preko MaxTV-a i B-neta. TVG je pokrenula i svoj web portal, a namjerava svoj televizijski program uključiti u programske pakete svih kabelskih distributera i natjecati se za televizijsku koncesiju.

Posebna pažnja posvećena je djeci kroz različita područja njihova života. Iz tog razloga Velika Gorica od 2006. s ponosom nosi titulu Unicef ‘Grad prijatelj djece’. Polaznici dječjih vrtića i osnovnih škola imaju mogućnost uključiti se u rad Gradskog vijeća djece i gradonačelnika na godišnjim sjednicama rešetati svojim pitanjima. Gradski Centar za djecu, mlade i obitelj organizira besplatne programe za parove koji će tek postati roditelji. Kao pomoć roditeljima Grad rođenje djeteta pomaže jednokratnom pomoći od 1.500 kuna.

Na godinu nam se pridruži oko 750 novih sugrađana što naš grad čini jednim od rijetkih gradova s pozitivnim prirodnim priraštajem. Ponosni smo na to da u Velikoj Gorici odrastaju jedine hrvatske petorke, a nedavno su im se pridružile i velikogoričke četvorke – kaže Kunić. U pogledu predškolskog odgoja Grad nedostatak kapaciteta rješava otvaranjem malih dječjih vrtića, sufinanciranjem programa u zagrebačkim vrtićima te podrškom privatnim vrtićima. U posljednje četiri godine otvoreno je 15 odgojnih skupina s oko 350 djece na šest lokacija. Dodaje da na velikogoričkom području nastavu u sedam osnovnih škola pohađa oko šest tisuća učenika. Kako bi odgojno-obrazovni proces podigli na višu razinu, Grad povećanjem broja školskih autobusa omogućava sigurniji prijevoz, a ulaganjem u objekte, nabavu nove opreme, nastavnih sredstava te informatizaciju škola podiže kvalitetu uvjeta rada učenika i nastavnika. Učenicima i studentima dodjeljuju se gradske stipendije prema uspjehu, socijalnom statusu, a organiziraju se i besplatne pripreme za upis na fakultete.

Velika Gorica je prije šest godina osnivanjem Veleučilišta postala studentski grad. Programi i sadržaji stručnih studija odraz su potrebe uspostavljanja kvalitetnog odnosa obrazovanja s gospodarstvom. Veleučilište je smješteno u zgradi spomeniku kulture te je zbog toga u potpunosti obnovljena i prilagođena zahtjevima suvremenih i moderne obrazovne ustanove – govori Kunić.

Većina poduzeća nema kreditni rejting, pa će im se dodijeliti standardni ponder rizika 100%, uz stopu adekvatnosti kapitala od 12%.

Neće završiti na proljeće iduće godine. Ne samo zato što kaskamo za svijetom najmanje godinu dana (a svjetski se oporavak ne predviđa prije kraja iduće godine) nego i zato što krizu dodatno produbljuje nerestrukturirano gospodarstvo. Hoće li strože upravljanje rizicima koje donosi Basel II značiti i manje kredita poduzećima?

Bankari odgovaraju vrlo oprezno. U HNB-u kažu da nema jednoznačnog odgovora, sve će ovisiti o kvaliteti portfelja pojedine banke.

Važno je, kažu, shvatiti da Basel II uvodi preciznija pravila za procjenu kreditnog rizika i potrebnih kapitalnih zahtjeva za pokriće neočekivanih gubitaka. Nova pravila traže veću svijest bankara o izloženosti rizicima i nameće im sustav upravljanja koji uključuje utvrđivanje, mjerenje, praćenje i izvještavanje o izloženosti rizicima, što sve utječe na kreditnu politiku. Rezultati nekih studija pokazuju da će primjena Basela II, zbog opreznije procjene rizika, dovesti do smanjenja i preraspodjele ukupno potrebnog jamstvenog kapitala banaka, tumače u HNB-u. To znači da će većina kredita koje banke odobre poduzećima biti naplativi. A 100 posto su naplativi krediti samo tvrtki s besprijekornim bonitetom i malim ili nikakvim rizikom.

U Splitskoj banci kažu da primjena Basela II donekle mijenja proceduru odobravanja kredita, no i prije im je na prvome mjestu bila procjena boniteta svakog klijenta. Nova će se regulacija odraziti na veću razliku između kvalitetnih i klijenata s većim rizikom što će utjecati na cijenu kredita, instrumente osiguranja i neke dodatne uvjete osiguranja, ali ne i na broj odobrenih kredita. Basel II će smanjiti toleranciju prema poduzećima koja neuredno vraćaju kredite, a ukupni će obujam kredita ovisiti o kvaliteti klijenta pri čemu će bolji kreditni rejting značiti i veći obujam kredita, jer će kapitalni zahtjev (osiguranje za slučaj neplaćanja) biti manji. U banci tvrde da svojim klijentima ukazuju na sve nove promjene i primjene nove regulacije poslovanja.

U Zagrebačkoj banci također kažu da novi uvjeti kreditiranja ne moraju nužno ograničiti realizaciju kredita. Ukupan će iznos, kažu, ovisiti o kvaliteti tvrtke, njezinom poslovanju, profitabilnosti, imovini, planovima. O mogućnostima financijske potpore klijenti se, tvrde, informiraju kod bankara koji prati njihovo poslovanje.

U Erste banci uvjeravaju kako će preciznije mjerenje kreditnog rizika omogućiti da klijenti s prihvatljivim stupnjem rizika do kredita dođu lakše i uz cijenu primjerenju kreditnom riziku pojedinog klijenta. To će potpuno zamijeniti dosadašnji ‘one size fit all’ pristup koji nije omogućavao tako precizno razvrstavanje klijenata prema stupnju rizika.

Ivan Šverko, direktor Upravljanja rizicima Hypo banke kaže da banke koje bolje upravljaju rizicima imaju manje kapitalne rezervacije i veću adekvatnost kapitala (sada je potrebno 10 posto, od 1. siječnja 2010. 12 posto).

Prilagodba Baselu II ne znači manje odobrenih kredita ili da će se novi standardi odraziti na proces odobrenja kredita. To znači da će banke bolje procjenjivati rizike i tako bolje upravljati poslovanjem – kaže Šverko.

U Podravskoj banci pak kažu da manji obujam kreditiranja nije posljedica primjene novih zakonskih propisa nego postojeće zaduženosti građana, usporavanja gospodarstva, pada potrošnje. U banci i sada postoje jasna pravila i procedure praćenja financijskog položaja dužnika, vrijednosti kolateralu po kreditu te procjene mogućih gubitaka zbog nenaplativih kredita.

Ante Žigman, član Uprave Partner banke misli da nove odluke neće mnogo promijeniti u poslovanju uređenih banaka.

Da su banke dosad korektno procjenjivale rizik poslovanja, trebale su odbijati sve one koji traže kredit uz slabe instrumente osiguranja. Nama će se koeficijent adekvatnosti još povećati jer smo uzimali osiguranja koja će sada HNB vrednovati više nego dosad – kaže Žigman.

Gordan Horvat, direktor Odjela upravljanja rizicima Kreditne banke Zagreb kaže da će promjene u procesu odobravanja najviše utjecati na poslovanje manjih banaka, jer su velike već odmakle u postupku prilagodbe.

Pooštrit će se kriterij odobravanja kredita, ali će ti kriteriji ujedno biti objektivniji, što će zajedno sa stanjem gospodarstva u uvjetima recezije vjerojatno dovesti do porasta kredita koje će banke odbiti – misli Horvat.

Klijenti u pravilu nisu upoznati s novostima koje donosi Basel II, a pogotovo ne s količinom informacija koje banke trebaju prikupiti od njih u postupku odobrenja kreditnog zahtjeva, tvrdi. Potvrđuje to i Sandra Hartl Mojsović iz Banco Popolare Croatia banke koja kaže da klijenti uglavnom nisu upoznati s promjenama. No slaže se s mišljenjem ostalih bankara da Basel II neće ograničiti kreditiranje, jer su se banke i dosad rukovodile detaljnom bonitetnom ocjenom poduzeća. Ipak, ne treba mnogo pameti da se zbroji utjecaj recesije i Basela II koji će sigurno odbiti daleko veći broj kreditnih zahtjeva nego dosad. Uostalom, da građani nisu zaduženi preko grla i da guverner bankama ne osloboda dodatan novac za kreditiranje poduzeća, ona bi sigurno ostala na suhom.

Upozorava na to i Dragutin Kovačić, voditelj Centra za registre Fine.

Banke i HNB trebali bi osvijestiti poduzeća i educirati ih o izmjenama koje donosi Basel II u smislu da poveću računa o strukturi svoje bilance i rizičnosti poslovanja, jer je to temelj za izračun kreditnog rizika. Inače će se iznenaditi kada u banci zatraže kredit – upozorava Kovačić.

Fina od 2006. godine izrađuje BONPLUS, sveobuhvatnu ocjenu financijskog retinga koja obuhvaća doista sve – od vrijednosti i strukture imovine, financijskih rezultata do svih mogućih pokazatelja poslovanja. Svim poduzetnicima iz realnog sektora (90.000) mogu izračunati reting, no kažu da oko 30 posto poduzetnika ne zadovoljavaju jedan ili više kriterija za izračun. Poduzetnici to vjerojatno ne znaju. Kao ni to što doista znače poostrena pravila Basela II. Netko bi im to što prije morao reći!