Home / Edukacija i eventi / Četvrti FOI CORE

Četvrti FOI CORE

Dok je blokada bila ograničena na Filozofski fakultet, ministar nije smatrao nužnim ni oglasiti se. Kako se širila, dao je prve izjave, a kad je uzela maha, odlučio je djelovati.

Na Fakultetu organizacije i informatike u Varazdinu od 27. do 29. travnja četvrtu je godinu zaredom održan projekt pod nazivom FOI CORE u organizaciji međunarodne studentske organizacije AIESEC-a Varazdin.

Prvi takav projekt organiziran je 2006. Ideja je da se suradnjom poduzeća, profesora i studenata stvori okruženje za razvoj inovativnih i kvalitetnih rješenja koja će osvježiti i modernizirati poslovanje kompanija. Različita poduzeća tako organiziraju interaktivne IT radionice i natjecanja u rješavanju poslovnih slučajeva, a u projektu studenti imaju priliku prezentirati svoje znanje, vještine i kreativnost dopunjajući svoju praktičnu naobrazbu.

Natjecanje FOI CORE odvijalo se tri dana u nekoliko kategorija: IT Challenge, Management Challenge i Promo Design Challenge. U IT Challenge ubrajaju se web dizajn, web programiranje, programiranje i 3D animacija, u kojima su studenti mogli prezentirati stečeno znanje iz raznih programskih alata. Management Challenge natjecanje je u izradi poslovog plana koji obuhvaća organizaciju rada, unutarnju strukturu i sve poslovne procese, a ideja Promo Design Challenge jest da natjecatelji smisle promidžbene materijale za tvrtke, odnosno za njihov proizvod ili uslugu.

Mnogoga je toga u medijima napisano i izrečeno na temu studentske blokade Filozofskog fakulteta u Zagrebu, inicijative koja se polako ali sigurno proširila na druge fakultete kako u Zagrebu tako i u ostatku zemlje. Stajališta variraju od veoma pozitivnih do veoma negativnih: studente koji su zaposjeli fakultete naziva se i idealistima, ali i neradnicima koji ne cijene obrazovanje i politički manipuliranim hašomanima.

Ipak, kako ih god okarakterizirali i što god mislili o opravdanosti njihovih zahtjeva, mora se priznati da su ti studenti napravili nešto impresivno.

Podsetimo, u ponedjeljak 20. travnja Nezavisna studentska inicijativa za pravo na besplatno obrazovanje blokirala je Filozofski fakultet u Zagrebu. Tada je iznesen i zahtjev: uklanjanje svih oblika naplaćivanja visokog obrazovanja na svim razinama – preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj.

Kada su studenti počeli organizaciju prosvjeda, direktni povod bila je nesigurnost zbog toga hoće li Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa pokriti troškove diplomskih studija na Filozofskom fakultetu. U međuvremenu MZOŠ je donio odluku o pokriću tih troškova, nekoliko dana prije nego što je blokada trebala početi, i tako, zapravo, prosvjednicima ukinuo izravni povod za izlazak na ulicu. Jedan od povoda organizacije blokade, koji studenti nisu previše isticali, bilo je i pridruživanje Međunarodnom tjednu akcije protiv komercijalizacije obrazovanja koji organizira međunarodni studentski pokret.

Upravo zbog toga što za blokadu nema izravnog, velikog povoda u obliku nepravde učinjene studentima počela su naglašanja. Kako su dosad studenti najčešće istupali u pogrešnim trenucima, prekasno reagirali ili pak poluuspješno prosvjedovali, uspješna blokada koja se počela širiti mnogima je postala sumnjiva. Bliže se naime lokalni izbori, bliži se izbor za dekana Filozofskog fakulteta… Stoga je bilo mnogo potencijalnih političkih uzroka blokade o kojima se nagadalo.

Ipak, studenti su ta tumačenja stalno odbacivali i natpisima ‘Ovo je naša borba! SDP i HDZ, nadjite si svoj ring!’ i izjavama za medije poput one u kojoj kažu da ‘interpretacije te inicijative kao posljedice političkostranačke manipulacije studentima u internom dnevnoobrazovanju smatraju svjedočanstvom mizerije medija koji ne znaju misliti izvan okvira stranačkih podmetanja i podvala’. Je li iza uspješno organizirane blokade uistinu stajao netko drugi osim studenata, teško je reći, ali u konačnici je to i manje važno.

Trenutak u kojem su studenti zatražili besplatno obrazovanje i prema tomu nove izdatke iz proračuna svakako nije najpovoljniji: jedan rebalans proračuna tek je prošao, postoji i realna mogućnost još jednog na jesen, a besplatno visoko školstvo koje su oni zatražili stajalo bi prema nekim procjenama 300-tinjak milijuna kuna. Pitanje koje se zato nametnulo samo po sebi realnost je njihova zahtjeva, jer čak i u financijski mnogo povoljnijoj situaciji novac potreban za njegovo ispunjenje ne bi bilo lako namaknuti.

Jedna od organizatorica prosvjeda na pitanje o izvoru novca otvoreno je odgovorila. – Novac za ono što tražimo može se namaknuti pametnijom preraspodjelom i na razini državnog proračuna i na razini proračuna Ministarstva. Mi ne pokušavamo reći da znamo gdje se treba rezati, ali sigurno smo da bi se našlo prostora. Osim toga, nema logike da se u teška vremena rezovi čine na onim granama od kojih se očekuje da u budućnosti donesu boljšak. To je kao da ne možete platiti ratu kredita pa prodajte bubreg – objasnila je studentica psihologije koja je bila jedna od organizatorica blokade, dodavši da obrazovanje treba biti jedan od prioriteta.

Kada je riječ o studentskoj blokadi, najzanimljiviji je način na koji se prema njoj odnosio resorni ministar jer je mijenjanje njegova stajališta s njezinim širenjem najbolji dokaz moći demokratskog pritiska. Dok je blokada bila ograničena na Filozofski fakultet, ministar nije smatrao nužnim ni oglasiti se. No kako se širila, dao je prve izjave, ali tek kad je uistinu uzela maha, odlučio je djelovati prema studentskim zahtjevima.

U samo osam dana studentima je uspjelo nešto što se u početku činilo nevjerojatnim – natjerati one koji odlučuju da ozbiljno rade na ispunjenju njihovih zahtjeva. Ta promjena nije došla sama po sebi, jer da je stvar ostala samo na studentima zagrebačke Filozofije, sasvim je sigurno da se takav preokret ne bi dogodio. Ali kako su se njima organizirano i u velikom broju počeli pridruživati drugi, stvar je vrlo brzo postala vrlo ozbiljna.

Sami studenti iznimno su ozbiljno i promišljeno pristupili blokadi, savjetovali one koji su se odlučili pridružiti, organizirali svakodnevne plenume, svaki dan izvještavali medije… Broj raznih udruga, fakulteta i sindikata koji su im se pridružili gotovo je sigurno bio presudan za uspjeh. Tako su potporu blokadi pružili i Nezavisni hrvatski sindikati, Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Sindikat radnika Ericssona Nikole Tesle, kao i pomalo neočekivane udruge, na primjer B.a.B.e. i Koordinacija hrvatske obiteljske medicine. Broj organizacija koje su poduprle studente popeo se na 43, što je svakako impresivna brojka, pa je opasnost od širenja blokade očito bila dovoljno ozbiljna da se resorno ministarstvo odluči na akciju.

Prema svemu što se do sada dogodilo, čini se da će studentima koji upišu fakultet sljedeće godine obrazovanje biti besplatno. Nakon prve godine za daljnje će se besplatno školovanje vjerojatno morati izboriti svojim radom i zaslužiti taj privilegij, ali školarine bi, u načelu, za one vrijedne trebale postati stvar prošlosti – a sve to zbog pritiska koji je potaknula šačica upornih studenata koji su se dobro organizirali i uspjeli motivirati svoje kolege diljem zemlje.