Nakon što je Vlada kreditima pokrivala prošlogodišnji proračunski deficit, počela je borba za dobit državnih tvrtki kojom se pokušava spasiti ovogodišnji proračun. Pitanje je mogu li ga poduzeća spasiti a da ne propadnu.
Dok svi pričaju o recesiji, gubitku poslova, radnih mjesta i smanjenoj proizvodnji, unutar federalne Vlade vodi se mali politički rat oko raspodjele milijunskih dobiti javnih poduzeća, od kojih su neka prošle godine ostvarila najbolje rezultate u poslovanju u poslijeratnom razdoblju.
S obzirom na propuh koji vlada u proračunu Federacije BiH koji je dulje od godinu u latentnom bankrotu, ministar financija FBiH Vjekoslav Bevanda ne krije da bi želio ostvariti prihod mnogo veći od 150 milijuna KM, koliko iznosi proračunski prihod planiran od uplate dividendi javnih poduzeća u ovoj godini. Da prostora za takvo razmišljanje ministar financija ima potvrđuju podaci prema kojima ukupna neto dobit javnih poduzeća u prošloj godini iznosi oko 230 milijuna maraka. Istodobno akumulirana dobit tih kompanija iz prijašnjeg razdoblja znatno je veća i iznosi čak oko pola milijarde maraka, a upravo se oko tog novca najviše lome kopija unutar vladajuće koalicije. Za to vrijeme u upravama mnogih državnih poduzeća, uz podršku pojedinih ministara, pokušavaju zadržati što veći dio dobiti kako bi s tim novcem lakše prebrodili ovu godinu, koja je bez sumnje mnogima već izazvala brojne probleme.
Iako nije rekorder prema ostvarenjo dobiti među javnim poduzećima, sigurno je da je Elektroprivreda BiH imala najbolju poslovnu godinu nakon 1995. godine. Prihodi su dosegnuli čak 907 milijuna maraka, što je rekordni prihod bilo koje kompanije u BiH, a dobit je iskazana u iznosu od 46,2 milijuna maraka. Dobre poslovne rezultate u prošloj godini ostvarila je i Elektroprivreda HZHB, koja je konačno poslovala pozitivno, i to s profitom od 7,3 milijuna maraka, dok joj je ukupni prihod dostignuo iznos od 339,2 milijuna maraka. Osim tih, znatnu je dobit iskazalo još nekoliko državnih kompanija iz sektora energetike, industrije i rudarstvom koje su pod ingerencijama istoimenog Ministarstva. Tako je BH Gas iskazao dobit od 3,5 milijuna maraka, Energoinvest 2,3 milijuna KM, Aluminij 14,5 milijuna KM te Rudnik ugljena Banovići 5,7 milijuna maraka.
Osim dobiti ostvarene prošle godine iz Vlade FBiH konačno su procurele i informacije o akumuliranoj dobiti tih kompanija iz prethodnih godina, oko koje se vode najčešće rasprave o njenom eventualnom usmjeravanju u proračun, na čemu inzistira ministar Bevanda. Apsolutni rekorder prema toj je osnovi BH Telekom, koji raspolaže s pomalo nevjerojatnih 339,9 milijuna KM akumulirane dobiti iz prethodnih godina. Osim BH Telekoma znatnu akumuliranu dobit imaju i BH pošte, koje raspolažu s 19,1 milijunom KM, a Aerodrom Sarajevo akumulirao je dobit u visini od 21,8 milijuna maraka. Osim tih vrtoglavih iznosa, sve su te kompanije iskazale i znatan profit u prošloj godini koji ne ulazi u iznose akumulirane dobiti.
I dalje međutim ostaje nejasno što s raspoloživim sredstvima iz prijašnjih godina. Na pojašnjenjima u vezi sa sudbinom akumulirane dobiti javnih poduzeća inzistirat će Klub zastupnika opozicijskoga SDP-a u Parlamentu FBiH. Nermi Nikšić, šef toga zastupničkog kluba, kaže kako je nedopustivo da državna poduzeća u bankama drže oružan ogroman novac, a da Vlada od tih istih banaka uzima nepovoljne kredite kako bi pokrila deficit iz prošle godine. On smatra da Vlada na taj način zapravo novac koji može uzeti kao dividende posuđuje od banaka kao kredit! Dodatni apsurd je, smatra Nikšić, što iz Vlade za visoke kamate koje će morati plaćati na kredite uzete kao pomoć proračunu optužuju upravo javna poduzeća koja uzimaju visoke kamate na svoj oružan novac, što banke tjeraju na znatno podizanje kamata. Nikšić najavljuje da će SDP inzistirati da se taj novac, kada već nije iskorišten za pokrivanje prošlogodišnjeg deficita, usmjeri kao pomoć u prevladavanju problema prouzročenih ekonomskom krizom.
