U sklopu offseta s finskom Patriom ni jedna domaća tvrtka još nije službeno sklopila posao. Naime, ni godinu i pol dana nakon što je Ministarstvo obrane s Patriom potpisalo ugovore o nabavi 84 borbena oklopna vozila vrijedna 112 milijuna eura, a finska tvrtka se obvezala zauzvrat osigurati izvozne poslove hrvatskim tvrtkama, Povjerenstvo za offset još nije dalo blagoslov ni na jedan takav posao.
Podsjetimo, prilikom potpisivanja ugovora Patria se obvezala osigurati 150 posto offseta (program kojim se ugovara reciprocitet poslova što ga isporučitelj treba osigurati zemlji kojoj je prodao naoružanje ili vojnu opremu) – 35 posto izravnog i 115 posto neizravnog. Točnije, da će oko 59 milijuna eura uložiti u tvornicu Đuro Đaković, s kojom surađuje na projektu izrade vozila (kroz transfer tehnologija i znanja) te da će hrvatskim tvrtkama osigurati izvoznih poslova u vrijednosti 109 milijuna eura. Ili da će u vrijednosti 109 milijuna eura dovesti stranih ulaganja u Hrvatsku. Govorilo se da će Finci donijeti poslove Elki, Končaru, brodogradilištima, drvnoj i metalnoj industriji, ali Patria hrvatskim tvrtkama još nije osigurala ni jedan posao.
I dok realizacija neizravnog offseta ne ide željenim tempom, onaj izravni – ulaganje u tvornicu Đuro Daković, zasad ide dobro. Prema riječima predsjednika Uprave slavonskobrodskog Holdinga Zdravka Stipetića, Patria ispunjava sve svoje obveze. Transfer tehnologije, priprema kompletne proizvodnje, pokretanje projekta, sve se odvijalo prema planu, a rezultat je i domaća proizvodnja prvih pet tijela za taj projekt. Ove godine Đuro Daković bi samostalno trebao proizvesti prva vozila. Hrvatskim oružanim snagama tako bi se ove godine trebalo isporučiti 21 borbeno oklopno vozilo prema finskoj tehnologiji, od kojih će se 15 proizvesti u Slavonskom Brodu, a šest je već proizvedeno u Finskoj.
Industriji, a Patria se hvalila s brojnim pismima namjere hrvatskih tvrtki i dogovorenim poslovima, ali od izvoza i offseta Patrije zasad ništa. Iako je bilo riječi da Patria posreduje u poslu Crotrama i helsinškoga gradskog prijevoznika, iz Uprave Končara opovrgnuto nam je da su s Patriom pregovarali o tramvajima i offsetu. Bilo je riječi, navode, o hidroelektranama, ali dalje od razgovora nije se odmaklo. Tvrtka Elka kabeli, pak, nije došla ni do pregovora s Patriom, a kamoli do ugovaranja posla. Doduše, iskazala je interes za suradnju u offset programima, ali zasad se, kažu u Elki, taj interes nije realizirao.
U vrijeme recesije, kad brojne tvrtke iz drvne industrije zbog izgubljenih ili odgođenih poslova imaju slobodne kapacitete, offset poslovi, kaže Marijan Kavran, predsjednik Udruženja proizvođača namještaja pri HGK-u, svakako bi dobro došli. Ali i na tom polju zasad nema ničega konkretnog: – Vjerujem da imamo proizvode kojima bismo mogli konkurirati i blagonaklono gledamo prema ideji offseta. Razgovarali smo s Ministarstvom gospodarstva, imali smo brojne ideje, ali ništa nije realizirano – ispričao je Kavran.
A jedine ugovore koje je Patria predložila da uđu u program offseta Povjerenstvo nije odobrilo. Riječ je o dva ugovora između tvrtke 3. maj – motori i dizalice i finske Wartsile. Finska je tvrtka od riječke u dva navrata naručila 18 brodskih motora vrijednih 50 milijuna eura, ali Povjerenstvo navedene poslove nije priznalo kao dio offseta jer su potpisani pola godine prije nego što je Patria sklopila ugovor o offsetu. Dio članova Povjerenstva smatrao je da Patria nije zaslužna za sklapanje tih poslova te prema tome oni ne mogu biti dio offseta.
Kakve poslove Povjerenstvo priznaje kao offset pojasnila je Zoja Crnečki, koja je na čelu Centra za offset HGK: – Offset ugovorima posredstvom Povjerenstvo trebalo bi se donijeti nešto novo hrvatskom gospodarstvu i hrvatskim tvrtkama: novi proizvodi, novo tržište, nova znanja, nova radna mjesta… Korist od tih poslova trebala bi biti dugoročna – pojasnila je Crnečki.