Home / Komentari i stavovi / Eklektični interijeri

Eklektični interijeri

Najveća boljka interijera, bilo radnog bilo stambenog, prenatrpanost je prostora. Dizajneri interijera ističu da treba naći ravnotežu između šarenila i unificiranosti.

Da bi se izbjegao taj problem, moguće je nekoliko rješenja. Prvo, prostor se može pametno iskoristiti odabirom namještaja za skladištenje. Primjerice, ugradnji i samostojeci ormari postaju sve popularniji zbog funkcionalnosti i estetike. U njihovoj se unutrašnjosti može od pogleda sakriti mnogo stvari, a njihove prednijice mogu ukrasiti interijer. Lakirano staklo, ogledalo i iveral materijali su od kojih se kreiraju iznimno atraktivne prednijice. Takvi su ormari idealni za predsoblja, hodnike, dnevne, spavaće i dječje sobe te ured. Nered se pak može pospremiti u razne ladičare, komode, škrinje i ladice ispod kreveta ili sjedeće garniture – govori Danica Maričić, dizajnerica interijera u PhoenixLife-stilu.

Dodaje da su u trendu eklektični interijeri, poput dodavanja jednoga klasičnog komada namještaja u minimalistički interijer. Ta kombinacija stvara protutežu jednostavnosti minimalističkog stila. Naravno, potenta je da ne treba pretjerivati.

Veliki je pak problem u uređenju tvrtki slijepo slijeđenje trendova. Stoga brojne tvrtke imaju ured slične kao jaje jajetu, a istraživanja čak pokazuju da bi mnogi zaposlenici rado ostajali raditi dulje na poslu kad bi imali adekvatno uređene poslovne prostore.

Vjekoslav Gucić na kraju je pokleknuo i odlučio prodati Getro, lanac od 17 hipermarketa, redom sagrađenih vlastitim novcem kao ‘greenfield’ investicije. Okrutno je tržište pokazalo da na njemu nema mjesta za solo igrača koji entuzijastično misli da je za rast dovoljno raditi ‘by the book’ i na temelju fer i korektnih odnosa s dobavljačima. Ni u vremenima najgore nelikvidnosti Getro nikad nije kasnio s plaćanjem. I samu je prodaju Gucić pripremio prema svim pravilima. Isplatio je EBRD, potiho smanjio broj zaposlenih i tržištu ponudio zdravu tvrtku koja je lani ostvarila 1,76 milijardi kuna prihoda. Stoga je logično da su se za kupnju Getroa prijavili najveći igrači na hrvatskom maloprodajnom tržištu (Konzum, Kaufland, Mercator i Metro), ali i osam investicijskih fondova.

Da se u hrvatskim brodogradilištima deset godina nije sagradio nijedan brod, financijski bi rezultat za državu bio posve isti kakav jest: brodogradilišta su u dugu od sedam milijardi kuna. To je približno desetogodišnji iznos bruto plaća u njima. O novom se iznosu duga prošli tjedan raspravljalo na Savjetu direktora brodogradilišta na kojem se zaključilo da vlasnik (država) mora ‘škverovima’ restrukturiranjem i privatizacijom hitno očistiti financijsku bilancu. Oni, naime, imaju ugovorenih poslova vrijednih 2,9 milijardi dolara, ali više nikakvu mogućnost da dođu do novca za njihovo financiranje.

Još svijet nije izašao iz trenutačne krize, a njemački ministar financija Peer Steinbrück već upozorava na još veću opasnost, visoku inflaciju i krizu nakon krize. – Strahujem da bi protumjere koje se provode širom svijeta, koje se financira golemim dugovima, mogle utruti put novoj krizi – rekao je Steinbrück. – Tolike se količine novca ubrizgava na tržišta da bi se ona lako mogla preopteretiti, što bi rezultiralo razdobljem inflacije diljem svijeta u vrijeme oporavka. Steinbrückove izjave nadovezuju se na izjave njemačke kancelarke Angele Merkel da će prevelike novčane injekcije u globalnom gospodarstvu potaknuti nestabilan oporavak.

Posto vozila više nego lanjski uskrsni vikend prošlo je ove godine autocestama kojima upravlja HAC. Ovaj je vikend HAC od cestarina ubrao 13,17 milijuna kuna (bez PDV-a).