Koji izravno smanjuju troškove proizvodnje jer lopatice sad više neće morati na ‘shot peening’ u Alstomov pogon u Švicarsku. Zaokruženjem procesa u Karlovcu će ostati i dio prihoda. Govoreći o prognozama i očekivanjima, Vranić kaže i kako je energetika, a posebno servisiranje u energetici, manje podložna kriznim udarima nego automobilska ili mnoge druge prerađivačke industrije. Utjecaja krize će biti, ali kako se nitko ne želi odreći energije, kaže Vranić, održavanje postojećih energetskih kapaciteta, kao ni zamjene dotrajalih postrojenja novima, neće imati alternative.
Istina, neki su projekti odgođeni, ali Alstom Hrvatska uspješno održava zaposlenost povratkom nekih poslova – prije prenesenih podizvođačima – u svoje hale. Servisni su poslovi s jedne strane iznimno dohodovni, s velikim udjelom novostvorenih vrijednosti i znanja koje se prodaje kroz inženjeriranje, ali s druge strane prognoze su u servisiranju mnogo teže nego u proizvodnji novih strojeva, koja ipak počiva na realnim planovima.
Neočekivani poslovi idu na ruku ako u kapacitetima ima rezerve, a u suprotnom samo donose glavobolje. Tržište servisno-remontnih poslova uvelike ovisi i o unutarnjem stanju pojedine zemlje. Primjer Srbije možda najbolje ilustrira jaz između potreba i mogućnosti. Naime, ondje ima mnogo postrojenja u čijoj je gradnji sudjelovala Jugoturbina, a po drugoj osnovi i Alstom. Većini toga potrebni su remonti i revitalizacija, a sve to još čeka rasplet na političko-gospodarskoj razini i, dakako, izvor financiranja.
