Šareni dućan pronašao je čak pet izdavačkih niša, od zanemarivanih i provokativnih djela književnih velikana do ključnih serijala najvećih strip-crtača. Izdajući jedan naslov na mjesec, ovoga će proljeća proslaviti stotu knjigu.
Malo je slučajeva da netko od svog hobija protkanog mladalačkom nostalgiom napravi zapaženi posao. Krunoslavu Jajetiću, svlasniku i uredniku Šarenog dućana, koprivničke izdavačke kuće i knjižare, upravo je to uspjelo. Izdavaštvo je oduvijek bila rizična i ne odviše profitabilna djelatnost, a u Jajetićevu je slučaju još suprotnije uobičajenom shvaćanju toga posla. Nikad nije objavio naslov koji bi bio pri vrhu inozemnih ili domaćih najčitanijih knjiga, nijedan njegov naslov nije premašio nakladu od 6.000 primjeraka, knjige su mu među najjeftinijima na knjižarskim policama, ne ulaže ništa u marketing, nikad nije objavio tekst čije bi objavljivanje sponzorski bilo unaprijed pokriveno i nikad nije dobivao nagrade koje bi poboljšavale prodaju. Posao mu, unatoč prkošenju trendovima i prokušanjima metodama, ipak ide sasvim zadovoljavajuće i nikome u izdavačkom i prodajnom lancu nije dužan.
Bit ću najiskreniji objašnjava Jajetić – ako kažem da sam u svojoj mladenačkoj ljubavi prema književnosti, glazbi, stripu i nekim rubnim kulturnim fenomenima pronašao izdavačke niše u kojima se kupcu danas ne nudi primjeren broj ili kvaliteta naslova. Nema tu veoma velikih naklada, pa u skladu s time ni veće zarade, jer te se knjige prodaju godinu-dvije, ali na kraju su ipak u plusu. Jajetić je, naime, diplomirani inženjer rudarstva koji je nakon studentskog bavljenja novinarstvom mnogo godina proveo na naftnim poljima sanjajući dan kad će dati otkaz, otvoriti knjižaru i osnovati svoju izdavačku kuću. Knjižarski mu je posao krenuo 1993., a četiri godine poslije Šaren je dućan ušao u izdavaštvo. Još je u naftaškim danima osmislio i pet sebi najzanimljivijih izdavačkih niša. Jedna su od njih pomalo zaboravljeni ili zanemareni velikani novije svjetske književnosti, pogotovo oni koji su rušili književne tabue i otvarali nove prostore slobode umjetničkog izražavanja. Riječ je o buntovnim i provokativnim klasicima poput Oscara Wildea, Franze Kafke, Alfreda Jarryja, Raymonda Queneaua, Knuta Hamsuna, Ilja i Petrova, Daniila Harmsa, Jerzyja Stanisława Leca, J. D. Salingera, Henryja Millera, Jacka Kerouaca ili Charlesa Bukowskog, čiji se tekstovi uvijek doimaju svježi.
Treća su niša književni predlošci za proslavljene filmove kao što su ‘Rashomon’, ‘Malteški sokol’, ‘Kvaka 22’, ‘T konje ubijaju, zar ne?’, ‘Planina Brokeback’ ili, najnoviji, ‘Čudnovati slučaj Benjamina Buttona’. Šaren je dućan tiskao i nekoliko knjiga vezanih uz slavne slikare kao što su autobiografija Marca Chagalla i biografija Vincenta van Gogha. Naposljetku, Jajetić je nakon mnogo vremena u knjižkoj formi izdao tri najpoznatija stripa Andrije Maurovića iz serijala o Starom Mačku, Reiserove strip-serijale ‘Život na friškom zraku’ i ‘Život beštija’ te ‘Muziku’ Roberta Crumba. Kako je izdavaštvo, ipak, vrlo racionalan posao, o onoj financijskoj i tehničkoj strani brine se suvlasnica i direktorica Saša Husnjak. Ona važe pravila bez kojih mali izdavač ne bi mogao opstati. Prije svega, napominje Husnjak, preko velikih distributera poput Profila, Mozaik knjige ili Algoritma zastupljeni su u knjižarama svih većih gradova te u nekim manjim knjižarama, a ponuđom su obuhvatili i 250 od narodnih do školskih i specijaliziranih knjižara diljem cijele Hrvatske. Budući da su kupci Šarenog dućana u pravilu mlađe dobi, cijene knjiga, nerijetko džepnih izdanja, veoma su prihvatljivog raspona, od 49 do najviše 129 kuna. Samo je dio njih otkupom od 50 do 100 primjeraka pripomoglo resorno ministarstvo. Drže se i pravila da od tiskare naručuju 600 primjeraka da bi izbjegli gomilanje zaliha, a čim se vidi da je naklada pri kraju, tiskaju novih 600 komada. Deset su puta tako u tiskaru slali nalog za ‘Zločeste misli’ Oscara Wilde, što je i njihov najprodavaniji naslov, koji u stopu slijedi Akutagawin ‘Rashomon’.
