MINIMALNA PLACA Od 1. lipnja trebala bi se pove6ati 9,7 posto

i crnim dijamantima i prodaju ga za 68.000 dolara (otprilike 380.000 kuna). No ako se modela Signature dočepa francuski draguljar Boucheron i ugradi mu dijamant rezan u obliku kruške, okrugli bijeli dijamant, dva smaragdna oka i 439 rubina, sve to posloži u obliku zmije i uređaj nazove Signature Cobra, onda tim Vertuima cijena naraste na spomenutih 310.000 dolara. Vertu Boucheron 150, načinjen u povodu 150. obljetnice te draguljarnice, izgleda kao da je izrezan iz zlatne šipke. Za njegovu je izradu utrošeno ukupno 2.200 sati rada. Za klijentelu koja ne pita za cijenu uvijek će se naći vrhunski dizajnirani ili neobični visokotehnološki uređaji, po mogućnosti ručno izrađeni ili retro dizajna ili koji uz digitalnu tehnologiju imaju bar nešto analogno, zbog čega podsjećaju na doba kad se sve radilo u Europi i Americi, i to u obrtničkoj radionici, a ne u nekakvim narodnim tvornicama broj 191 duboko u Kini. Među tim skupocjenim ‘gadgetima’ ima i neobičnih monitora i zvučnika koji podsjećaju na futurističke mlince za kavu, a neki od njih pripadaju svakodnevnim brendovima, poput Dellova notebooka čije su šarke izbočene iza računala, zbog čega čine svojevrsnu ručicu za nošenje PC-a. No takve naprave posebnima čini dizajn i, naravno, cijena.

Čovjek koji je i sâm postao brend redizajnirajući svima poželjne ‘gadgete’ i pretvarajući ih u spravice dostupne samo ekstremno bogatima te najmanje dvaput kreirajući rekordno skup mobitel jest Peter Alloisson, draguljar iz sjevernoaustrijskoga grada Welsa i dizajner za kojega mnogi tvrde da je zaslužan za brisanje linije razgraničenja između ‘gadgeta’, umjetnosti i draguljarstva. Rođen 1960. godine u Grazu, svoj je prvi mobitel optočio draguljima i pustio u prodaju još 1998., a prošle se godine proslavio izradom najskupljej telefona na svijetu, dijamantima urešenog smartphonea za rusku kompaniju JSC Ancort, specijaliziranu za šifriranje. Ancortov pametni telefon Diamond Crypto još se prodaje za 1,3 milijuna američkih dolara, no Aloisson je nedavno nadmašio samoga sebe pretvorivši iPhone u dijamantima i zlatom optočen predmet želje koju se plaća čak 1,79 milijuna eura, a na kojemu dominiira ‘home button’, zapravo briljant od 6,6 karata.

BlackBerry Bold kao i svaki drugi, sve dok ne pogledate dno tipkovnice i ugledate 126 dijamanata, a kad okrenete uređaj, nađete još 144 briljanta što ih je onamo postavio Alexander Amosu. Uz dijamantnu kupinu dobivate i jednogodišnju pretplatu na ‘conciergea’ dostupnog u 44 metropole svijeta. Zapravo, zapnete li pred gorilom na vratima prestižnog kluba, bit će dovoljan poziv na broj servisa ‘conciergea’ koji će pak nazvati vlasnika kluba pa će vas gorila propustiti u klub klanjajući se i smješkajući ili unajmiti limuzinu ili stenografkinju ili srediti što god vam treba. To je zadovoljstvo do sada bilo rezervirano samo za vlasnike mobitela Vertua, a i vlasnicima Diamond BlackBerryja dostupno je nakon što za uređaj plate sitnicu od 6.000 funta, otprilike 50.000 kuna. Zanimljivo je da je isti takav BlackBerry, ali u ružičastoj varijanti i s nešto manje dragulja (86 dijamanata sprijeda i 242 safira straga), koji se počeo prodavati za Valentinovo, jeftiniji – stoji 4.000 funta (otprilike 33.000 kuna).

Tri je industrijske grane određeno prijelazno razdoblje od četiri godine u kojem te gospodarske grane moraju postupno primjenjivati svotu minimalne plaće jedinstveno određenu za Hrvatsku. Riječ je o tekstilnoj, drvoprerađivačkoj i kožarsko-obućarskoj industriji. Za te je djelatnosti minimalna plaća od 1. srpnja 2008. određena u visini 94 posto od svote minimalne plaće određene za Hrvatsku i 2.582 je kune na mjesec. Na mjeru je zakonodavca da radnointenzivnim djelatnostima omogućiti postupno prilagođavanje da porast troškova rada ne bi previše ugrozio njihovu tržišnu konkurentnost.

U 2009. i u sljedeće dvije godine trebao bi se postupno povećavati udio minimalne plaće za tekstilnu, drvnu i kožarsko-obućarsku industriju, tako da 2009. bude 96 posto, 2010. godine 97, a 2011. godine 98 posto od svote minimalne plaće određene za cijelu Hrvatsku. Tek bi se od 1. lipnja 2012. na sve zaposlene u Hrvatskoj trebala primjenjivati jedinstvena minimalna plaća.

Zakonom je propisana metodologija godišnjeg usklađenja iznosa minimalne plaće. Minimalna plaća svake se godine od 1. lipnja usklađuje s rastom prosječnih plaća u Hrvatskoj i stopom rasta društvenog proizvoda na temelju statističkih pokazatelja za razdoblje od siječnja do prosinca prethodne kalendarske godine. Slijedom tako uređenog automatizma od 1. lipnja 2009. trebao bi se odrediti novi iznos mjesečne minimalne plaće, i to na temelju dvaju statističkih pokazatelja: prosječne plaće u Hrvatskoj u razdoblju od siječnja do prosinca 2008., koja je prema objavljenim podacima 7.544 kn na mjesec, i podatka o realnoj stopi rasta društvenog proizvoda ostvarenoj u prethodnoj godini, koja je prema tromjesečnim podacima Državnog zavoda za statistiku za 2008. 2,4 posto u odnosu na 2007. Na temelju poznatih podataka minimalna bi plaća od 1. lipnja 2009. trebala biti 3.013 kn na mjesec, što je u odnosu na sada određen iznos povećanje od 9,7 posto. U djelatnosti tekstila, drvne i kožarsko-obućarske industrije minimalna bi plaća od 1. lipnja 2009. morala biti 2.892 kn, što je 12-postotno povećanje.

Još u vrijeme donošenja Zakona bilo je upozorenja da metodologija određivanja minimalne plaće na temelju automatskog vezivanja uz statističke podatke iz prethodne godine i zakonsko obvezivanje da Državni zavod za statistiku taj podatak objavi kao matematički određenu veličinu nije najšireno rješenje. Već prva godina primjene Zakona o minimalnoj plaći pokazuje da su gospodarski uvjeti i okruženje u 2009. znatno promijenjeni u odnosu na 2008.

Zakonodavac je mogao zakonom propisati kriterije i parametre za godišnja usklađenja iznosa minimalne plaće, a iznos utvrđivati u postupku konzultacija ovlaštenih socijalnih partnera na tržištu rada. Takvo rješenje ima većina europskih zemalja u svojim nacionalnim zakonodavstvima i ono omogućava prilagođavanje aktualnim gospodarskim uvjetima. Hrvatska se opredijelila za automatizam, pa u znatno pogoršanoj gospodarskoj situaciji traži načine da izbjegne automatsku primjenu Zakona o minimalnoj plaći. Odustajanje od propisanog modela sada je moguće jedino izmjenama i dopunama Zakona koje donosi Sabor.

Opravdana su upozorenja ekonomista da gospodarski uvjeti ne omogućavaju povećanje plaća za 2009. Ako se minimalna plaća poveća na 3.013 kn, posljedica toga bit će smanjenje raspona u visini plaća. Kompresija plaća nije poticajna i smažuje motivaciju za rad. S druge strane opravdani socijalni zahtjevi da se upravo zbog gospodarske krize povećanjem minimalne plaće štiti životni standard zaposlenih koji rade na najslabije plaćenim radnim mjestima. Kojem se god rješenju prikloni Vlada, ono će s aspekta ekonomskih i socijalnih učinaka imati dobrih i loših strana.