FINA raËunovodstveni servis

Državnim subvencijama koje u određenom postotku umanjuju troškove kreditiranja poduzetnika. Najveći tržišni udjel od 24 posto u poslovanju s malim poduzetnicima drži Zagrebačka banka, s obzirom na broj klijenata. Primjerice, Zabin zvjezdani klijent – bivši boksač, a danas ekoproduktovač Željko Mavrović isprobao je brojne bankarske proizvode i usluge, od cash managementa (skupine proizvoda koje omogućuju klijentu efikasno upravljanje sredstvima na računima) do kreditne podrške investicijskim projektima Grupe Mavrović (poput nabave mehanizacije, gradnje silosa i kupnje pogona).

Zagrebačka banka i Fina uskoro će na tržište izbaciti uslugu e-Račun za poslovanje između tvrtki. Kupci više neće morati posebno popunjavati nalog za plaćanje, već će sustav automatski prosljediti prihvaćeni račun na plaćanje. Dobavljač će u svakom trenutku moći saznati status poslanog računa, odnosno je li kupac prihvatio i platio ili odbio e-Račun. Svi računi, poslani i zaprimljeni, arhivirat će se u elektroničkom obliku zbog čega neće trebati čuvati kopije računa, što će znatno smanjiti trošak arhiviranja te skratiti vrijeme pretraživanja računa. Kad se projekt e-Račun u potpunosti implementira, preokrenut će dosadašnje međusobno poslovanje tvrtki. Izračuni pokazuju da bi hrvatsko gospodarstvo moglo godišnje uštedjeti do 900 milijuna eura. U Europskoj uniji procjene uštedu uvođenjem e-Računa penju se na nevjerojatnih 243 milijarde eura na godinu.

Najpovoljnije kreditiranje poduzetnika nudi HBOR. Osim nižih kamatnih stopa, od dva do šest posto, odobrava dugoročne kredite s rokovima otplate do 10 godina s počekom od dvije godine. Za izvoz je HBOR lani odobrio 60 posto kredita, a najpotentniji kreditni program ‘Priprema izvoza’ donio je tvrtkama 15 posto više prihoda u 2008. nego godinu prije. U ovoj će godini HBOR nastaviti kreditirati izvoz, ali više će pažnje posvetiti poljoprivredi i malom i srednjem poduzetništvu. Od sredine prošle godine došlo je do preokreta u strukturi potraživanja kredita. Umjesto investicijskih kredita kojima se financiraju gradnja pogona, kupnja strojeva i gradnja stanova, sada su najtraženija sredstva za financiranje proizvodnje. Danak je to padu gospodarske aktivnosti, smanjenim prihodima i produljenoj naplati isporučenih roba.

Kako bi zauzdao uznepredovalu nelikvidnost HBOR je pokrenuo program Kreditiranje proizvodnje. Namijenjen je malim i srednjim poduzetnicima koji zbog gospodarske krize imaju problema s likvidnošću. Ovaj kredit neće moći podići poduzetnici koji su već dulje u teškoćama odnosno koji su i do sada bilježili gubitke u poslovanju. S njim će se moći kreditirati obrtna sredstva za pripremu proizvodnje, premošćenje do naplate prodane robe, ili cijeli ciklus od pripreme proizvodnje do naplate prodane robe. Program se provodi putem poslovnih banaka, a prednost imaju zahtjevi za kredit do osam milijuna kuna. Katmatna stopa trenutačno iznosi 5,65 posto na godinu.

U Erste banci najviše raste kreditiranje upravo malih i srednjih poduzetnika u portfelju korporativnih klijenata. Kratkoročni krediti odobravaju se na rok do godinu dana, dok dugoročni mogu biti i do 15 godina ovisno o namjeni: turistički krediti do 15 godina, investicijski krediti i hipotekarni do 10 godina, krediti za trajna obrtna sredstva do sedam godina, a građevinski krediti do tri godine. Postoji i mogućnost počekta do 24 mjeseca što ovisi o vrsti kredita. Način otplate prilagođava se poslovnim potrebama klijenta i može se ugovarati u mjesečnim, tromjesečnim ili polugodišnjim anuitetima. Kamata i naknade ovise o vrsti kredita i namjene, ali i ukupnom poslovanju klijenta s bankom.

Erste banka je prva na domaćem tržištu osmislila Plavo-zeleni kredit. Trenutačno je na raspolaganju korisnicima četvrtog natječaja u sklopu programa Sapard u kojem je 132 milijuna kuna za sufinanciranje projekata ruralnog razvoja. Plavo-zeleni kredit namijenjen je poljoprivrednim gospodarstvima i preradivačima poljoprivrednih proizvoda koji se namjeravaju prijaviti na natječaj za dodjelu sredstava iz programa Sapard. Služi za zatvaranje financijske konstrukcije poljoprivrednih, ribarskih i prehrambenih projekata kod srednjoročnog i dugoročnog financijskog praćenja. Financira se proizvodnja voća i povrća, mesa, mlijeka i jaja te žitarica i uljarica. Klijenti putem Plavo-zelenog kredita mogu maksimalno tražiti 80 posto ukupne vrijednosti investicije, uz rok dospjeća do osam godina te poček do dvije godine.

Poduzetnici koji šire svoje poslovanje, trgovci i djelatnici u turizmu koji se pripremaju za sezonu najčešće su tražitelji kredita kod Splitske banke. Najniži kredit Splitske banke je 20 tisuća kuna, poček je do godinu dana, naknada se kreće od 0,5 do jedan posto. Kama kredita vezane uz valutnu klausulu trenutačno iznose od pet do osam posto, ovisno o bonitetu klijenta i kvaliteti programa koji nudi. Banka Varadžin pak nudi kredite za poduzetnike sa subvencioniranim kamatnom stopom od 4,9 do.