Uveli smo novosti u hrvatsku sigurnosnu praksu

Politika kreditiranja ove će godine biti određena politikom upravljanja rizicima. Erste banka podjednako će financirati i građane i tvrtke. U segmentu poslovanja s građanom dostupnost i realizacija kredita ovisit će ponajprije o kreditnoj sposobnosti građana. U dijelu poslovanja s pravnim osobama Erste banka će se kao i do sad, u strukturiranju kreditne izloženosti prema pojedinim djelatnostima držati načela pozitivne ocjene sposobnosti i mogućnosti tražitelja kredita, njegova poslovanja te posebno tržišta na kojem posluje. Sukladno tomu banka će sigurno pratiti isplative tvrtke i projekte, ali ti će projekt morati biti bolje pripremljeni i imati veći vlastiti udjel u ukupnom iznosu financiranja. Slično misle i u RBA-u, gdje kažu da će prednost davati gospodarstvu, a ne potrošnji. Najprije se zadovoljava kreditnu potražnju u poduzećima koja se mogu realizirati na vanjskim tržištima (izvoznici proizvoda i usluga), zatim u poduzećima čiji proizvod nije osjetljiv na krizne cikluse, a tek nakon toga i ostalih klijenata. Najteže do kredita dolaze poduzeća kojima se smanjuje potražnja za proizvodima i svi oblici kreditiranja potrošnje. Naravno da klijenti koji nemaju atraktivne proizvode i usluge i za razdoblje krize moraju smanjiti troškove i prilagoditi se tržištu. Banke im neće nauštirati klijenata s većim potencijalom održavanja ili čak rasta realizacije produljiti razdoblje smanjenja poslovnih aktivnosti. Ograničene resurse iskorištava se ondje gdje će ostvariti najveći učinak – kaže RBA-ov glavni ekonomist Anton Starčević.

Rable siguran povrat kredita jest i pooštrenje uvjeta za odobravanje kredita strožom politikom kolaterala. Tu je ponajprije riječ o procjeni kreditne sposobnosti dužnika (za istu ratu sada se traži veća plaća i sigurnije radno mjesto) i povećanju omjera potrebne hipoteke za odobrenje stambenih i gotovinskih kredita. Ovisno o proizvodu, kod stambenih kredita u kojima se plasman odobrava ponajprije na temelju primarnog izvora otplate, odnosno klijentove kreditne sposobnosti, osiguranje po kreditu, odnosno omjer vrijednosti kredita i nekretnine, nije se mijenjalo. Kod hipotekarnih kredita, u kojima je osnova odobrenja sekundarni izvor otplate kredita koji čini kvalitetna i utvrdiva nekretnina, omjer zatraženog iznosa i hipoteke promijenio se potkraj prošle godine, pa je omjer kredita i vrijednosti nekretnine sada jedan prema dva. Kad je riječ o osiguranju, oni su uglavnom standardni, samo je mogućnost kombiniranja različitih nekretnina, prvi aktivni potezi povučeni su upravo u tom segmentu.

Uvidjevši da bi hlađenje tog tržišta moglo prouzročiti dvostruku štetu – smanjenje vrijednosti stanova i eventualnu propast mnogih građevinskih tvrtki – svoje prve poteze usmjerile su na povećanje prodaje stanova u raznoraznim akcijskim ponudama. Prvi je taj potez povukao Raiffeisen, a slijedile su ga Erste i Hypo banka. Potrošnja će se u ovim uvjetima sve teže kreditirati, tako da će nenamjenski krediti postati skuplji i teže dostupni, a banke koje te kredite nude strankama koji nisu njihovi klijenti već su sada rijetko. Stanovništvo je klijentski segment koji predstavlja potrošnju. Budući da se agregat potrošnje u Hrvatskoj godinama financirao iz priljeva inozemnog kapitala, u uvjetima zastaja u priljevu kapitala znatno se smanjuje kreditiranje potrošnje. Povećanje kamatnih stopa samo je jedan od instrumenta za uspostavljanje ravnoteže između ponude i potražnje, a drugi su stroži uvjeti za dobivanje kredita.

Procjena sposobnosti tako se usklađuje buduća potrošnja s realnim prihodima stanovništva – objašnjava Starčević tendencije u kreditiranju građana. Osim povećanja kamata jedna od stvari koju banke čine da bi osigurale, ovisi o vrsti, iznosu i ročnosti kredita, kažu o politici procjene uvjeta za dobivanje kredita u Erste banci. Slična je situacija manje-više i u drugim velikim bankama. Neke od banaka u Hrvatskoj već su uskladile kamatne stope za u prosjeku postotni bod, a druge to planiraju uvesti u dogledno vrijeme. Općenito, svi analitičari tu i vide kraj rasta kamata, uz zadršku da će kamatna politika morati pratiti trendove u svijetu. Dodatne aktivnosti sve banke ovih dana usmjeravaju prema programima subvencije kamata korisnicima koji su ostali bez posla ili su na roditeljskom dopustu, no taj potez bit će isplativ jedino ako kreditna kriza ne potraje dulje od sljedeće godine. Ostvare li se crne prognoze nekih ekonomista, taj potez neće biti dovoljan, pa bi produljenje krize i produbljenje nepovjerenja u bankovnom sustavu moglo smanjiti profitabilnost banaka zbog povećanja nenaplativih kredita. Nadajmo se da ipak neće biti tako.