Mladić od kojih tridesetak godina nakon izlaska dolazi kući, malo je gladan pa odlaži do hladnjaka i uzima nešto za jelo. I sve to izgleda normalno dok ne odluči otići na počinak jer tada postaje jasno da živi s roditeljima. Ne samo da s njima živi već i spava s njima u njihovom bračnom krevetu jer nema vlastiti stan. To je ukratko radnja jedne od brojnih reklama koje su poticale na kupnju novih stanova, a prikazivane su na nacionalnim televizijskim postajama prije nešto više od godinu dana kad je tržište nekretnina bilo na vrhuncu, barem što se tiče cijena stanova. Nakon vrhunca, logično je uslijedio pad cijena, a uz pomoć financijske krize i raznih domaćih okolnosti koje su snašle bankare početkom godine na tržištu nekretnina zavladala je, pjesnički rečeno, nuklearna zima. Da bi raspršile oblake i prašinu te omogućile suncu da dotakne površinu zemlje, neke su domaće banke odlučile u suradnji s graditeljima na tržištu ponuditi stanove po nižim cijenama uz kredite s povoljnijim kamatnim stopama. Takve su akcije, čini se, napravile pomake na već gotovo ohlađenom tržištu nekretnina. Međutim, da bi se napravili pravi koraci, cijene nekretnina moraju doći na realnu razinu.
Tako bankari procjenjuju da su nekretnine na domaćem tržištu precijenjene. S tom se tvrdnjom ne bi složili prodavatelji i graditelji nekretnina, ali dok prosječna hrvatska plaća ne prelazi pet i pol tisuća kuna, teško je reći komu su skupi stanovi namijenjeni. Kako stvari stoje, građanin s prosječnim primanjima vjerojatno neće biti izražen u mjesecima, već u godinama. S obzirom na to da ljudi ipak negdje moraju stanovati, građevinari nešto moraju graditi, a banke nekome moraju plasirati kredite, raznim se akcijama i snižavanjem cijene stanova pokušava građane potaknuti na kupnju nekretnina. Bankari, osim što na razne načine ponovno pokušavaju oživjeti tržište nekretnina, kažu da zasad nemaju problema s otplatom stambenih kredita jer su to ionako krediti s najmanjom stopom rizika.
Raiffeisen banka prva je krenula s akcijom kojom se građane želi potaknuti na kupnju stanova. Iz banke tvrde da je njihova akcija potaknula i druge banke, ali i građevinare da ponude nešto slično i izdišu kupcima stanova u susret. Akcija ‘Prostor za preokret’, koju je pokrenuo RBA 10. ožujka 2009. godine, u vrlo je kratkom roku uspjela dinamizirati tržište nekretnina. Ocjenuje se uspješnom, ne samo zbog broja prodanih i rezerviranih stanova iz akcije već i prema kriteriju promjena koje je izazvala u roku od tri tjedna na tržištu nekretnina. Osim banaka i graditelja, slične su akcije pokrenule i agencije za prodaju nekretnina – kaže predsjednik Uprave Raiffeisen Consultinga Dražen Nikolić. Prema podacima iz više izvora, napominje Nikolić, cijene stanova u Zagrebu snižene su prosječno od 15 do 20 posto, a pad cijena novih stanova zamijećen je i u drugim hrvatskim gradovima.
Akcija RBA počela je s 555 stanova u ponudi, a zatim se broj povećao na 626, od čega su trenutačno raspoloživa 583 stana, a ostali su prodani ili rezervirani. A potkraj ožujka još su tri građevinske tvrtke odlučile sudjelovati u ‘Prostoru za preokret’ – objašnjava Nikolić. Jeftinije stanove s povoljnijim kamatama za stambene kredite ponudili su i Erste te nedavno Hypo banka. Erste&Steiermärkische Bank će u suradnji sa svojim klijentima – građevinskim tvrtkama – omogućiti kupnju nekretnina prema povoljnijim, subvencioniranim kamatnim stopama u prva 24 do 30 mjeseci otplate kredita, a koje se kreću od četiri do 5,85 posto ovisno o odabranom modelu i kreditnoj sposobnosti klijenta te bez plaćanja naknade za obradu kredita.
