Što kažu o zalihama

Važan pokazatelj za izlazak iz krize bit će razine industrijskih zaliha. Kad se raščiste skladišta, može se nastaviti proizvoditi. Kompanije s velikim zalihami izlažu se znatnom riziku nekontroliranog povećanja zaliha zbog pada prodaje i otkazivanja narudžbi. Smanjenje portfelja proizvoda i fokusiranje na ključne artikle jedan je od alata kojim bi se tvrtke morale poslužiti u vrijeme krize.

Kako bi trebalo upravljati zalihami, Davor Jardas, direktor G2R-a, tvrtke koja isporučuje JustEnough, rješenja za upravljanje potražnjom i optimizaciju zaliha, objasnio je na jednostavnom primjeru artikla koji se na tjedan proda u 200 primjeraka. Recimo da smo upravljajući potražnjom postigli da se u 15 dana proda 230 komada proizvoda na tjedan. Ako se zaliha proizvoda obnavlja jedanput na tjedan, sigurnosna će zaliha biti dovoljna za sedam dana. To znači da do idućeg naručivanja moramo imati količinu koja će nam biti dovoljna za dva tjedna (sedam dana sigurnosne zalihe plus sedam dana do iduće narudžbe), tj. 460 komada – objasnio je Jardas.

Teoretski gledano, to bi trebalo tako izgledati, no često se ta količina ne uspoređuje sa zalihom, pa se naručuje po inerciji. Da se takve stvari ipak ne bi smjele raditi po inerciji, dovoljno pokazuje podatak da trošak zaliha može sudjelovati u vrijednosti robe čak 15 do 20 posto (prostor, manipulativni trošak, kapital…).

Iako postoji niz alata i rješenja koje mogu pomoći u procjenjivanju potražnje i optimiziranju zaliha, bez rješavanja operativnih problema u kompanijama (neučinkovitost nabave, neefikasnost proizvodnje ili distribucije te slabosti u planiranju i usklađivanju različitih funkcija) dugoročno se ne mogu postići bolji rezultati.

Rizik zaliha – Kompanije koje su se zatekle s velikim zalihami izlažu se riziku nekontroliranog povećanja zbog pada prodaje i otkazivanja narudžbi. Za njih je ključno što prije redefinirati politiku upravljanja zaliha, prije svega planiranje proizvodnje u skladu s prodajom, analizu kompleksnosti proizvodnje te optimiziranje proizvodnog procesa i portfelja proizvoda, kao i redefinirati ukupne strategije opskrbnog lanca i poslovanja da bi bile sposobne odgovoriti na izazove recesije – zaključuje Čičak.

Tvrtke na čiju prodaju veoma utječe turistička sezona već bi sada trebale pripremati prodajne i proizvodne planove za ljeto. Ako ne žele imati previše zaliha na skladištima, u 15-ak će dana morati proučiti preliminarne podatke o dolasku turista za Uskrs i tome koliko su im povećali prodaju, i to zato što se na osnovi njih može prilično dobro prognozirati rezultate koje se može očekivati u skorošnjoj turističkoj sezoni.