Obrazovanje u sigurnosti dobra je investicija, a ne trošak

Poslove skrbništva banke obavljaju za različite klijente. S jedne strane za investicijske fondove (zatvorene ili otvorene), a s druge za investitore koji zbog određenih razloga žele imati privilegij anonimnosti u ulaganju u vrijednosnice.

Od 1,9 milijardi kuna imovine pod upravljanjem otprilike pola odnosi se na investicijske fondove Erste investa, a ostatak otpada na domaći i strane investitore, bilo pravne bilo fizičke osobe – objašnjava strukturu imovine koju u svom odjelu imaju pod skrbništvom direktora Službe skrbništva nad vrijednosnim papirima Anamarija Smolić.

Prošle je godine njezin odjel obavljajući skrbničke poslove imao ukupne prihode od 7,5 milijuna kuna, što je i više nego zadovoljavajuće kad se zna da ta specifična služba ima samo sedam zaposlenika. Osim izvršenja transakcija banke skrbnik svog klijenta obavještava o svim vrstama korporativnih akcija (dokapitalizacija, izmjena sjedišta tvrtke i sl.) i prikuplja za njega financijska sredstva od vrijednosnih papira (dividende ili isplata kamata) na ime obveznica.

Dodatne su usluge koje pružamo na zahtjev klijenta i zastupanje i glasovanje na skupštinama društava čije dionice klijent posjeduje, ako on to želi. Služba skrbništva obavlja i usluge namire transakcija za naše klijente, što u određenim slučajevima klijentima pruža veću sigurnost i manji stupanj rizika da su prošna strana neće ispuniti svoj dio posla – prepustiti vlasništvo nad vrijednosnim papirima ili isplatiti ugovorenu svotu novca za transakciju – kaže Smolić.

Institucionalni dio posla službe skrbništva u Ersteu odnosi se na skrbništvo nad fondovima Erste investa kao depozitne banke tog društva, što toj službi nameće i poslove kontrole izračuna vrijednosti imovine, brige o nekršenju ograničenja regulatora o maksimalnom postotku određenih vrijednosnih papira u portfelju te druge poslove koje zahtijeva novi Zakon o tržištu kapitala. Odjel skrbništva pritom ima i kontrolnu funkciju jer utvrđi li se da izračun fonda i skrbnika nije istovjetan, skrbnik mora obavijestiti Hanfu.

Nastojimo prilagoditi svoje usluge svakom klijentu i njihove naloge ispunjavati na vrijeme i prema svim zakonskim normama. Upravo je prilagodba svakom klijentu ključ našeg uspjeha – kaže Smolić.

Prednost povjerenja svog portfelja skrbniku (obično banci kao instituciji od povjerenja, iako novi Zakon dopušta da poslove skrbništva obavljaju i druge institucije) jest to što je ta služba isključena iz stečajne mase banaka, tako da čak i u slučaju najčvršća scenarija ulagač može biti siguran za svoju investiciju.

Nažalost, točan iznos imovine pod skrbništvom nije javni podatak, pa je teško reći tko je glavni igrač na tržištu i vodi li se tu, kao i u mnogim drugim dijelovima bankarskog poslovanja, konkurentska bitka za što veću bazu klijenata. Sigurno je jedino da službe skrbništva posljednjih godina dana imaju mnogo više posla za manje prihode: naknada se, naime, naplaćuje prema vrijednosti imovine, što znači da su prihodi skrbnika u prošloj godini pali najmanje 50 posto zbog pada cijelog tržišta.

Osnovne su djelatnosti koje obavlja Služba skrbništva pohranu imovine na skrbničke račune, prijeboj i namira transakcija na hrvatskom i inostranju te različiti poslovi vezani uz vrijednosne papire.

Kakva je danas situacija kad je riječ o obrazovanju stručnjaka s područja sigurnosti? Govori li se o formalnom visokoškolskom obrazovanju? Obrazovanjem s područja sigurnosti bave se zagrebačka Visoka škola za sigurnost, s pravom javnosti (stručni studij sigurnosti), Veleučilište Velika Gorica (stručni studij upravljanje u kriznim uvjetima, upravljanje logističkim procesima), Veleučilište u Karlovcu (stručni studij sigurnosti i zaštite) i Veleučilište u Rijeci (stručni studij sigurnosti na radu). Te se ustanove pretežno bave obrazovanjem stručnjaka za potrebe gospodarstva – rekao nam je Darko Palačić, predsjednik Hrvatskog društva inženjera sigurnosti (HDIS). Uz njih potrebno je navesti Visoku policijsku školu i Učilište vatrogastva, zaštite i spašavanja. Neformalnim obrazovanjem u području sigurnosti bave se druge koje provode određene tečajeve i specijalizacije u kontekstu cjeloživotnog obrazovanja.

Iako Hrvatska ima dugu tradiciju na području sigurnosti, velike su potrebe za visokoškolskim obrazovanjem stručnjaka na tom području. Propisi koji uređuju pojedino područje zaštite uglavnom sadrže zahtjeve vezane uz stručnu spremu i vrstu obrazovanja stručnjaka i to treba mijenjati. Naime, zbog nedostatka obrazovanih stručnjaka na području zaštite zakonodavac je kroz polaganje stručnog ispita omogućio stručnjacima drugih struka ulazak u područje sigurnosti – kaže Palačić.

Najvećim problemom kad je riječ o obrazovanju u Hrvatskoj smatram lošu opću percepciju potreba sigurnosti i s time u vezi shvaćanje potrebe za obrazovanjem. Naime, u kompanijama uz primarne aktivnosti koje su neposredno vezane uz proizvod i uslugu postoji i niz po pratnih službi, koje su nužne iako neposredno ne donose dobi, a jedna od takvih službi jest i ona koja se bavi sigurnošću. Na sigurnost, pa i na obrazovanje u sigurnosti, još se gleda kao na trošak, a ne kao na investiciju. No, zar predsjednik uprave neke kompanije za obavljanje pravnih poslova zapošljava nekog tko nije diplomirani pravnik ili za financijskog direktora nekoga tko nije diplomirani ekonomist? – pita se Palačić.

Hrvatski sektor sigurnosti posljednjih nekoliko godina mnogo je napredovao. Da bi sigurnost postala profesija trebalo bi se brže prilagodavati situaciji na tržištu i stvarati stručnjake. Sve dok se to ne dogodi sigurnost će biti zvanje u koje će u to područje uskakati nakon radnog vijeka u MORH-u i MUP-u ili pak prekvalifikacijama.

Fakultet političkih znanosti u Zagrebu i Udruga hrvatskih menadžera sigurnosti organiziraju program cijelo životnog obrazovanja „Menadžment sigurnosti“. Cilj programa je pružiti znanja iz područja sigurnosti, odnosa s javnošću, upravljanja rizicima i menadžmenta sigurnosti.

Prijave za sudjelovanje u programu zaprimati će se do 17. travnja 2009. Uspješnim završetkom programa polaznici će dobiti sveučilišni Certifikat o završenom programu stručnog usavršavanja „Menadžment sigurnosti“.