Vladin antirecesijski paket do Zagorja još nije stigao

Najprije se preko kuhinjskog stola prostre stolnjak žarke boje. Zatim se dohvate šareni tanjuri i pribor koji se posloži kao po udžbeniku. Slijedi aranžman (što grandiozniji, to bolji), svijećnjaci, pokoja školjka, a ne bi bilo loše kraj tanjura prosuti nekoliko kamenčića u boji. Za dodatan ‘touch’ najbolje bi bilo preko svega navući vrpcu od tila koju na rubovima valja svezati u debelu mašnu. Nedostaje samo hrana. Tu pak ne treba štedjeti na dekoru: na jelo se može staviti kriška limuna i naranče, grančica ružmarina ili list salate, a pa metno bi bilo sve poprskati umakom. E, sad, svatko tko je ikad svojim gostima poslužio jelo na spomenuti način s takvom bi praksom trebao prestati – odmah.

Kad su se već svi gastroljubci složili s time da i ‘oči jedu’, nije li onda logično i ukusno dekorirati stol za objedovanje ili samo jelo?

Iskusni šefovi kuhinje znaju da je primamljivo jelo od kojega gostu rastu zazubice preduvjet za što brži i sigurniji put do zadovoljnog uzdaha koji se može čuti nakon što se isprazne tanjuri.

Složit će se i da je, bar kad je o dekoraciji riječ, primjenjivo pravilo ‘manje je više’, i to posebno posljednjih nekoliko godina, kad i trendovi u gastronomiji nagovještaju povratak izvornoj i zdravoj hrani te njezinim osnovnim vrijednostima. Na nedavnoj konferenciji koju je Hrvatski kuharski savez održao u hotelskom kompleksu Solarisu nedaleko od Šibenika govorilo se i o dekoraciji i načinima serviranja hrane. Eminentni domaći šefovi na radionicama i seminarima upoznavali su okupljene s najnovijim trendovima koje bi trebalo primijeniti i u hrvatskoj kuhinji. Jedan od predavača Zoran Stanisavljević, priznati šef kuhinje umaškog restaurana Mediterana u hotelu Sol koralj i predsjednik Udruge kuhara Istarske županije, rekao je da domaću gastronomsku scenu očekuju još neviđene novosti. One se u prvom redu ogledaju u načinima pripreme hrane i kombinaciji namirnica, a zatim u načinima posluživanja i dekoraciji. Tako se, primjerice, sve više kombinira različite okuse poput slatkog i slanog, ljutog i slatkog, ili ribu i plodove mora s mesom.

• Na konferenciji smo prezentirali četrdesetak popularnih jela koja imaju potencijala naći se na jelovnicima domaćih restorana. Neka od takvih za Hrvate neobičnih jela mogla bi biti juneći file s gorkom čokoladom i balzamičnim octom ili pileći medaljoni sa škampima u košarici od meda ili pak dimljeni losos s kiselom jabukom – nabrojio je Stanisavljević.

Uz te neobične kombinacije u svijetu se ‘nosi’ i zdrava hrana, tako da se ne bi trebalo iznenaditi pojaviti li se više jela od bijelog mesa s egzotičnim začinima ili povrćem pripremljenim na neobične načine. Stanisavljević nastavlja i da se sve više jela priprema u, primjerice, woku, i to direktno pred gostom, što donosi i novosti u načinu posluživanja hrane. Za početak, ugostitelji koji prate trendove jela će poslužiti na porculanu, kamenu, drvu, bambusu ili na mramornim pločama, a ‘klasične’ će porcije pred goste servirati u tanjurima koji se poprilično razlikuju od današnjih.

• U trendu su veliki tanjuri neobičnih oblika. Primjerice, plitki tanjuri široki su i do 32 centimetra, a juha se poslužuje u dubokim tanjurima širine 34 centimetra s unutarnjom šalicom – kaže kuhar Zoran Stanisavljević i dodaje da će se hrana, ako je suditi po svjetskim trendovima, sve više služiti na ogoljenim, drvenim stolovima. Drugim riječima, umjesto da se stol prekriva pro-