Aluminij opet najveći izvoznik u BiH

U skladu sa svjetskim akreditacijskim kriterijima MBA programi moraju se držati zadanog okvira s obzirom na broj sati, načina predavanja i modula, kvalitete predavača itd. Tako predavači na MBA programu u poslovnoj školi COTRUGLI Business School dolaze s najboljih svjetskih poslovnih škola poput ESCP-EAP-a, Kellogga, INCAE-a itd. Riječ je o stručnjacima i autoritetima na područjima koja predaju. Važno je istaknuti da svi predavači rade i kao konzultanti za organizacije diljem svijeta, što im omogućava da polaznicima prenose aktualno poslovno znanje i svježa iskustva. Program obuhvaća 16 modula koji se održavaju u sedam tjednih i dvotjednih blokova. Važno je istaknuti da je potpuno kompatibilan sa stalnim radnim odnosom. Predavanja se održavaju u cijeloj regiji gdje COTRUGLI Business School i inače posluje (Slovenija, Hrvatska, BiH, Bugarska, Makedonija, Srbija…). Tematski, MBA program pruža sofisticirano znanje i vještine iz različitih područja poslovanja – od financija do ljudskih resursa. Međutim, uvažavajući sve akreditacijske standarde, program se prilagođava i vremenu i promjenama koje ono nosi. U skladu s ekonomskom situacijom i rapidnim promjenama u poslovanju mijenjaju se i menadžerske potrebe.

Primijetili smo da se menadžeri sve više okreću radu na sebi. Posvećuju veliku pozornost kvaliteti i praktičnosti programa, s naglaskom na brzi povrat uložene investicije. Osim toga u ovom kriznom razdoblju osobito se traže provjerene referencije, što COTRUGLIJU svakako ide u prilog s obzirom na listu zadovoljnih klijenata i organizacija s kojima surađujemo – rekao je dr. Haris Boko, dekan škole.

Dodatnu sigurnost polaznicima svakako pruža i doživotna povezanost MBA kolega, nakon završetka programa već dobrih prijatelja, na koje se uvijek mogu osloniti. Osim za vrijeme predavanja polaznici se imaju prilike bolje upoznati i razmijeniti poslovna iskustva u različitim inovativnim projektima koje često samoinicijativno pokreću. Osim toga COTRUGLI za njih organizira i okupljanje u Alumni Clubu, COTRUGLI forume i dodatne edukativne sadržaje (konferencije i sl.), kinopredstave i kazališne predstave te različite sportske aktivnosti.

U Mostaru je potpisan ugovor između Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, d.d. Mostar (HZHB), i izvođača za geofizička i geotehnička istraživanja na crpnoj hidroelektrani Vrilo (CHE Vrilo) Tomislavgrad, što s 456.000 eura financira njemačka Vlada preko svoje Razvojne banke (KfW). Riječ je o izvođačima-tvrktama: DMT GmbH Essenu iz Njemačke, Geotechnici 94 i Geomaricu iz Mostara te Mohu iz Zagreba. Kako je rekao Matan Žarić, generalni direktor Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, d.d. Mostar, prema njihovu strateškom planu crpna hidroelektrana Vrilo već bi 2011. trebala biti puštena u rad.

Žarić je rekao da se u investiciju novih proizvodnih objekata prvotno upustilo zbog nedostatka električne energije i da bi se uklanjanjem deficita toga energenta uravnotežile proizvodnja i potražnja električne energije, ali i da bi se riješilo pitanje uvoza tog energenta.

Predviđena crpna hidroelektrana Vrilo ne nudi samo priliku za iskorištavanje izvora hidroenergije u Bosni i Hercegovini. Ima dobar potencijal za balansiranje buduće predviđene isporuke energije iz vjetroelektrana u regiji – izjavio je na ceremoniji potpisivanja Gerald Kuhnmund, direktor Ureda KfW-a u Bosni i Hercegovini.

Prema njegovu mišljenju s crpnom hidroelektranom Vrilo snage 52 MW idealno se može upotrijebiti cjelokupna strategija korištenja vjetropotencijala u tom području. Višak energije iz vjetroelektrana, istaknuo je Gerald Kuhnmund, može se čuvati i rabiti u razdobljima veće potrošnje.

Mostarski Aluminij nalazi se na prvome mjestu na listi deset najvećih izvoznika u BiH u prošloj godini s ostvarenim prihodom od 458 milijuna, podaci su Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Najbolje su rezultate u lanjskom izvozu iz RS-a postigle Fabrika cijevi Unis i Balkal, a iz FBiH Arcelor Mital, Koksna industrija Global Ispat, Prevent Kuing, Elektroprivreda BiH, TMD Automobilska industrija Cimos, Volkswagen i Borac eksport-import.

Dioničari Građevinskog poduzeća Kraja iz Banjaluke podijelit će dividendu od 20 milijuna KM, odlučila je Skupština dioničara te tvrtke. Dividenda koja po svakoj dioniči GP Kraje nosi 1,77 KM isplatit će se iz većeg dijela prošlogodišnje dobiti poduzeća, koja je bila otprilike 27,1 milijun KM, triput veća u odnosu na 2007. Isplatit će se svim dioničarima poduzeća srazmjerno vrijednosti dionica koje budu imali 14. travnja.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mladen Zirojević i potpredsjednik Vlade i ministar za ekonomiju i regionalni razvoj RS-a Mladen Dinkić potpisali su u Sarajevu Sporazum o ekonomskoj suradnji između dviju zemalja. On, objasnio je Zirojević, predviđa intenziviranje ekonomske suradnje između BiH i Srbije u različitim područjima, od poljoprivrede, šumarstva, vodoprivrede, do strojarke, tekstilne i farmaceutske industrije, plinskog i energetskog sektora itd.

Upravno vijeće Centralne banke BiH je donijelo odluku o povlačenju iz optjecaja novčanica u apoenima pet maraka koje se upotrebljavaju kao zakonsko sredstvo plaćanja. U optjecaju ostaje kovanica od pet maraka. Oni koji imaju novčanice od pet maraka, mogu njima neometano plaćati do 31. prosinca.

Telekom Slovenije preuzeo je poduzeće Koming-Pro iz Bosanske Gradiške i tako nastavio s akvizicijama tvrtki iz RS-a koje pružaju usluge u području interneta, kabloske televizije i IP telefonije. Zeleno svjetlo za spajanje koje su Slovenci realizirali preko svoje banjolučke tvrtke Aneks dalo je Konkurencijsko vijeće BiH. Telekom Slovenije protekle je dvije godine kupio i Netkom i Profelkomunikacije te Blic.net i KI Systems.

Boksit iz Milića proglašen je najuspješnijim poduzećem u Republici Srpskoj za 2008. na manifestaciji koju je organizirala Privredna komora tog BiH entiteta. U kategoriji najuspješnije srednje privredno društvo nagrada je pripala Nora plastu, a najbolji među malih proizvodnih poduzećima jest Elas komerc. Za najvažniju investiciju nagrada je dodijeljena Niskogradnji iz Laktasa. Rafinerija nafte iz Bosanskog Broda dobila je PAK nagradu za inovativnost – primjene nove tehnologije, inovaciju postupaka, proizvoda i usluga, a za doprinos razvoju korporativne društvene odgovornosti nagrađeni su Telekomunikacije RS-a Banja Luka, Arcelor Mittal Prijedor i Vitinka iz Kozluka. Najvećim izvoznikom finalnog proizvoda proglašena je Tvrnica papira Celeks, a za prepoznatljivu kvalitetu i razvoj domaćih proizvoda nagrađeni su Vitamina iz Banje Luke, Vinarija Vukoje iz Trebinja i Putreks ribarstvo iz Trebinja.

Predsjednik Privredne komore Zeničko-dobojskog kantona Šefkija Botonjić izjavio je da je na evidenciji Službe za zapošljavanje tog kantona u posljednja tri mjeseca 2008. prijavljeno 2.248 radnika zbog prestanka radnog odnosa. Krizom su uglavnom napadnute grane najviše izložene izvozu kao što su proizvodnja metala i metaloprerada, građevinarstvo i industrija građevinskog materijala, drvna i papirna, tekstilna i kožna industrija. Ovaj je kanton od rata do danas bio nositelj privrednog razvoja. U posljednjem kvartalu bilježi pad industrijske aktivnosti i zapao je u ozbiljnu krizu. Možemo reći da je Šefkija Botonjić privreda našega kantona u recesiji, depresiji, u svakom je slučaju riječ o ozbiljnoj situaciji.

Nadzorni odbor Sarajevske berze prihvatio je na posljednjoj sjednici Kodeks korporativnog upravljanja za kompanije uvrštene na burzovno tržište. Rezultat je to višemjesečnog rada Odbora za izradu Kodeksa, tijela koje je osim predstavnika SASE-a uključivalo i predstavnike drugih važnih nositelja interesa dobroga korporativnog upravljanja u FBiH: Ministarstva energije, rudarstva i industrije FBiH, Komisije za vrijednosne papire FBiH, Samoregulirajuće organizacije profesionalnih posrednika u FBiH, Udruženja društava za upravljanje fondovima u FBiH te neovisne ekonomski i pravne stručnjake. Prilikom da su djeluju u izradi Kodeksa imali su i drugi zainteresirani te šira javnost, a u njegovu donošenju pomogla su i iskustva svjetskih stručnjaka poput Christiana Strengera.

Rezultati privatizacije poduzeća u Republici Srpskoj u kojima je država nakon vaučerske privatizacije prodavala manjinski paket dionica do 30 posto od ukupnog kapitala nisu ispunili očekivanja. To se posebno odnosi na zapošljavanje, dodatno investiranje i pokretanje proizvodnje, navedeno je u izvješću o održanoj tematskoj sjednici Odbora za praćenje provođenja procesa privatizacije koje je prošli tjedan prihvatila Narodna skupština Republike Srpske. Privatizacija strateških poduzeća u RS-u postigla je znatno bolje rezultate. U izvješću se kaže da je od početka privatizacije u tom entitetu do studenog 2008. privatizirano 711 poduzeća ili 65 posto.