U razgovoru boravka mađarskoga državnog tajnika i Vladina povjerenika za međunarodne ekonomske odnose Ábel Garamhegyja u Rijeci i Zagrebu, gdje je s hrvatskim dužnosnicima razgovarao o razvoju međudržavnih gospodarskih odnosa i suradnje, razgovarali smo o nekim trenutačnim mađarskim ekonomskim teškoćama.
-
U kakvoj je trenutačno situaciji mađarska ekonomija? – I mi patimo kao i svi u svijetu. U Mađarskoj to nije toliko financijska kriza koliko kriza povjerenja. Drugi problem proizlazi iz povezanosti naše ekonomije sa Zapadom, odnosno Europom i Amerikom. Osamdesetak posto naše proizvodnje namijenjeno je izvozu, pa prilično patimo zbog smanjenja izvoznih tržišta. Ovo je teška godina, ali situacija je bolja nego što se misli. Vjerujem da je zemlja financijski stabilna, no moramo paziti na održanje tržišta, na nova tržišta i na konkurentnost.
-
Dobro, što je onda najveći problem? Samo gubitak povjerenja ili…? – Manjak povjerenja ima svoj učinak. On znači da banke ne pozajmljuju novac jedna drugoj, ali ni kompanijama, što ih dovodi u vrlo tešku situaciju jer su izgubile dio tržišta i imaju problem s likvidnošću. Ipak, najveće je pitanje konkurentnosti, njezino podizanje i očuvanje. Možemo izgubiti neka tržišta, stoga moramo posvetiti pozornost povećanju konkurentnosti da bismo mogli drugdje nadoknaditi takve gubitke.
-
Koliko je sadašnjih problema rezultat politike premijera Gyurcsányja, a koliko vanjskih okolnosti? Mislite li da je krivnja više na Mađarskoj ili isključivo izvan nje? – Problem doista nije u lošoj vladi. Da nema sadašnje Vlade bilo bi i puno gore, premda je i ona mogla povući više konkretnih poteza. Dat ću vam primjer: mađarski je proračunski deficit prije dvije godine bio 9,5 posto BDP-a, danas je 3,2 posto. Da nas je kriza zahvatila u prvoj situaciji, bili bismo u problemima. Danas je to ipak mnogo lakše. Mi jesmo pokušali provesti snažnije mjere u borbi protiv korupcije i u uspostavljanju boljeg zdravstvenog sustava, no oporba nas je opstruirala, pa je to bilo nemoguće. Nedavna premijerska ostavka stoga je odgovor na takvu retoriku, ali i nekoj drugoj osobi omogućuje još bolje i veće strukturne promjene.
-
Mađarska je nedavno bila jedan od najvećih zagovornika posebnog europskog fonda za pomoć zemljama Istočne i Srednje Europe, što nije naišlo samo na protivljenje zapadnih partnera nego i Poljske. – Nema nečega što bismo nazvali zajedničkim istočnoeuropskim interesom. Mi smo veoma različite zemlje. Mađarska je uvijek bila dovoljno hrabra da upozorava i bude zemlja koja govori nepopularne stvari. Primjerice, kad smo se prvi put obratili MMF-u za pomoć, što je bila samo rezervna varijanta, svi su nas gledali s nepovjerenjem i držali nam prodike. Od tada je niz zemalja tražilo pomoć MMF-a i nitko nam se nije ispričao ili priznao da je pogriješio. Prvi smo signalizirali da bi mogli nastati problemi s podmirenjem dugova velikim zapadnim bankama, što nije samo naš problem nego i njihov. Neke su zemlje bile preponosne da bi to priznale, tvrde da nemaju nikakvih problema. A ima li zemlje na svijetu koja danas nema problema?
