Investicijski fondovi

Prošli je tjedan prošao u pozitivnim tonovima jer su prva službena financijska izvješća domaćih kompanija uglavnom zadovoljila očekivanja investitora. Izvješća ujednačuju nadu da nije sve tako crno iako je jasno da će kriza u Hrvatskoj kulminirati tek ove godine, za razliku od SAD-a i razvijenih zemalja Europe, u kojima traje znatno dulje.

Jedan od pozitivnih prošlogodišnjih primjera svakako je Jadranški naftovod, koji je lani zabilježio dobit od 53,64 milijuna kuna, 36 posto više od dobiti godinu dana prije. Pritom su Janafovi ukupni prihodi porasli 4,1 posto, na 374,9 milijuna kuna, što je ujedno bilo 27,8 posto više od plana. Gledano prema strukturi ostvarenih prihoda, prihodi od prijevoza naftne porasli su 3,3 posto, na 223,4 milijuna kuna, a prihodi od skladištenja naftne bile su veći 34,7 posto od planiranih; bili su 56,5 milijuna kuna. Istodobno su prihodi od skladištenja derivata ostali na razini planiranih i bili su neznatno niži u odnosu na prijašnju godinu, a dosegnuli su iznos od 32 milijuna kuna.

Dobre fizičke rezultate prekr- caja tereta objavila je i Luka Ploče. Naime, lani je robni promet u Luci Ploče dosegnuo razinu od 5,14 milijuna tona, što je povećanje od 22 posto u odnosu na prijašnju godinu. Pritom je najveći porast (30 posto) ostvaren na prometu rasutih tereta (ugljen, petrol koks, glinica i koks). Naime, na rasute se terete odnosilo se 78 posto ukupnog prometa Luke, što je uključivalo prekrcaj ugljena za talijanske termoelektrane, petrol-koks za splitski Dalmacijacement te tranzitni teret za glavne klijente Luke u Bosni i Hercegovini (Arcelor Mittal Zenicu, GIKIL Lukavac, Birač Zvornik i Aluminij Mostar). Kontejnerski je promet Luke također znatno porastao (20 posto), dosegnuvši 35.000 TEU. Iako još nije objavljeno financijsko izvješće Luke Ploče za prošlu godinu, očekuje se da će biti na razini rasta fizičkih pokazatelja poslovanja.

53,64 milijuna kuna dobiti ostvario je lani Jadranški naftovod, dakle 36 posto više nego godinu prije.

Zbog uvođenja novog trošarinskog sustava prošli je tjedan dionica Hrvatskih duhana zabilježila 19,12-postotni pad tržišne cijene uz za tu dionicu natprosječan tjedni volumen trgovanja, nešto veći od 76 tisuća kuna. Naime, novi će sustav trošarina osim TDR-a u nepovoljan položaj staviti i domaće proizvođače duhana. TDR je do sada 70-ak posto svoje potrebe za duhanom zadovoljavao na hrvatskom tržištu plaćajući ga i 30 posto više od cijene na svjetskome, a ubuduće će zbog novog sustava trošarina i zadržavanja cjenovne konkurencnosti duhan kupovati isključivo ondje gdje je jeftiniji.

U prošlom se radnom tjednu dionički indeks Zagrebačke burze Crobex nastavio oporavljati, što mu se događa više tjedana. Vrijednost mu je porasla 5,27%, s 1.376,04 na 1.448,57 bodova. U isto je vrijeme obveznički indeks Crobis na tjednoj razini ponovno oslabio nakon duljeg razdoblja stagnacije. Pritom mu je vrijednost u tjednu iza nas pala 0,65%, i to s 87,03 na konačnih 86,46 bodova.

Za razliku od prilično turobne 2007. Podravka je početkom tjedna objavila solidne poslovne rezultate za 2008. Tako je ukupna prodaja Grupe lani zabilježila rast od 7%, na 3,66 milijardi kuna, a neto dobit porasla je na 44,6 milijuna, što je bilo znatno više nego godinu dana prije, kad je neto dobit na razini Grupe bila samo 18,3 milijuna kuna. Pritom je i operativna dobit Grupe porasla s 66,2 milijuna kuna, koliko je bila 2007., na 158,5 milijuna kuna.

Prošlogodišnji financijski rezultati Grupe bili bi i znatno bolji da financijski rashodi nisu znatno porasli i da Grupa u posljednjem prošlogodišnjem kvartalu nije zabilježila neto gubitak od 6,5 milijuna kuna. Naime, negativne su tečajne razlike zbog snažne oscilacije tečajeva valuta u zemljama u koje Podravka izvozi na razini prošle godine učetverostručene, i to s 5,5 na 22,97 milijuna kuna, a isto su vrijeme troškovi kamata i ostalih financijskih rashoda lani porasli s 57 milijuna kuna, koliko su bili 2007., na čak 90,56 milijuna.

Za tako rapidan rast financijskih rashoda uz veoma volatilne tečajeve bio je zaslužan i ukupan rast zaduženosti tvrtke. Tako su dugoročne obveze na razini Grupe samo lani zabilježile rast s 467,5 na iznos od 916,3 milijuna kuna, a u isto su vrijeme kratkoročne financijske obveze porasle sa 650 na 858,5 milijuna. Uz to lani je bio primjetan i velik rast potraživanja od kupaca, i to s 931,5 milijuna kuna na više od 1,18 milijardi. Obveze prema dobavljačima porasle su pak sa 615,83 na 653 milijuna kuna.

S druge strane Grupa je lani povećala iznos kratkotrajne financijske imovine (13%) i raspoloživa novca sa 112,5 na 270,6 milijuna kuna, a za buduću je razdoblja s RBA-om dogovoreno izdanje komercijalnih zapisa do ukupnog iznosa od 350 milijuna kuna. Pozitivno je, bar na prvi pogled, da je Podravka lani povećala investicijska ulaganja na 403 milijuna kuna. Pritom su kapitalne investicije (CAPEX) bile 137,4 milijuna kuna, a ostatak novca iskorišten je za kupnju brenda i akvizicije.

Domaći su obvezni mirovinski fondovi u veljači zabilježili ukupan rast neto imovine pod upravljanjem od 2,4 milijuna kuna, pokazuju posljednji Hanfini podaci. Naime, ukupna je neto imovina OMF-ova na kraju veljače bila 22,9 milijardi kuna. U siječnju je bila nešto manja, 22,8 milijardi kuna. Gledajući prema fondovima, AZ i Erste Plavi OMF u veljači su zabilježili pad neto imovine. Tako je AZ imao neto imovinu od 9,17 milijardi kuna, a na kraju siječnja njegova je imovina bila veća za 10-ak milijuna kuna. I Erste Plavi prošli je mjesec imao 24,7 milijuna kuna manju neto imovinu nego na kraju siječnja. Iako je vrijednost obračunske jedinice u proteklim godinama pala 13,4 posto, neto imovina Erste Plavog ipak je povećana 210 milijuna kuna.

Naime, mirovinski su fondovi u veljači glavninu sredstava pod upravljanjem (93,9 posto) uložili u domaće dionice i obveznice. No promatrajući strukturu ulaganja, jedino je Erste Plavi u veljači ostvario pad ulaganja na domaćem tržištu kapitala. Naime, prošli je mjesec taj fond uložio 2,76 milijardi kuna, a mjesec dana prije 2,80 milijardi. Od drugih fondova valja izdvojiti AZ OMF, koji je u domaćoj imovini zabilježio najveći rast, od čak 200 milijuna kuna, s obzirom na stanje potkraj siječnja.