Home / Tvrtke i tržišta / Preporuke

Preporuke

Kolesterol je kompleksna molekula, proizvod ljudskog i životinjskog metabolizma. Sastavni je dio stanične membrane i steroidnih hormona. Tijelo bez njega ne može opstati, a svoje potrebe zadovoljava tako da ga sam organizam stvara unošenjem hrane, ali isključivo namirnicama životinjskog podrijetla jer biljke ne sadrže kolesterol. Kolesterol se među stanicama prenosi specijalnim prenositeljima koji se nazivaju lipoproteini. Lipoproteini male gustoće (LDL) prenose kolesterol iz jetre krvlju do stanica. Višak kolesterolja koji stanica ne koristi može se taložiti na stijenkama arterija koje nose krv do srca i mozga. Na nastale naslage kolesterolja mogu se taložiti i neke druge supstance, pa se stvara plak koji s vremenom može prouzročiti prije svega aterosklerozu, a potom i ostale bolesti srca i krvozilja. To je razlog zašto se LDL kolesterol naziva ‘lošim’ kolesterol.

Lipoproteini velike gustoće (HDL) molekule su koje kolaju kroz krv i uklanjaju višak kolesterolja iz krvi i tkiva vraćajući ga u jetru. Na taj se način smanjuje vjerojatnost nago- milavanja kolesterolja na stijenkama žila kao i vjerojatnost razvoja kardiovaskularnih bolesti, zbog čega se HDL kolesterol naziva ‘dobrim’ kolesterolom.

Tek nakon što se prehranom ne uspije sniziti povišena razina kolesterolja, liječenje se nastavlja primjenom lijekova.

Žitarice i proizvodi od žitarica: cjelovite žitarice – zob, pšenica, ječam, raž, riža; integralni kruh, dvopek, peciva, tjestenina, krekeri, grisini.

Meso, zamjene za meso, riba: bijelo pileće i pureće meso bez kožice, krto (mršavo) govede, teleće i svinjsko meso, meso kunića i patke, soja i proizvodi od soje, riba.

Jaja: kad god je to moguće, upotrebljavajte samo bjelanjak jajeta.

Mlijeko i mliječni proizvodi: obrano mlijeko (do 1% mliječne masti), jogurt, sir s niskim udjelom mliječne masti, svježi posni kravlji sir.

Voće i povrće: svježe, zamrznuto i konzervirano povrće bez dodanih masnoća, svježe, zamrznuto, konzervirano, sušeno voće bez dodanog šećera.

Masti i ulja: biljna ulja – maslinovo ulje, ulje repice, bučino ulje, sunčekovo ulje; preljevi za salatu pripravljeni od navedenih biljnih ulja; margarin s uklonjenim transma- snim kiselinama; orašasti plodovi – bademi, orasi, lješnjaci.

Juhe: razne vrste juha sa sma- nenim masnoćama i količinom soli – bistra pileća, goveda, juha od rajčica, povrtna juha.

Deserti, napici: zamrznuti deserti – jogurt, sladoled, sorbet, vočni sladoled s niskim udjelom masnoća i šećera; keksi, kolači, pite, pudinzi – pripremljeni samo s bjelanjkom ja- jeta, obranim mlijekom, biljnim uljem i bez šećera; tamna čokolada; prirodni nezaslađeni vočni sokovi, čajevi.

Ograničenja: Žitarice i proizvodi od žitarica: kruh, peciva, tjestenina od bijelog brašna i ona kojoj se dodaju jaja, punomasno mlijeko, maslac; crois- santi, lisnata tijesta; masni krekeri.

Meso, zamjene za meso, riba: masno govede, teleće, janjeće i svinjsko meso; masne i konzervirane mesne prerađevine; iznutrice (bubrezi, jetrice, mozak); piletina i puretina s kožicom; sve prženo i po- hano meso i meso pripremljeno s mnogo masnoća; školjke, rakovi i glavonošci (škampi, lignje, kame- nice, dagnje, hlap, jastog); riba pržena u dubokom ulju.

Mlijeko i mliječni proizvodi: punomasno mlijeko, jogurti i širevi s visokim postotkom mliječne masti.