Na svjetskom tržištu transformatora referencije se teško stječu, pa su npr. potrebne od dvije do četiri godine da bi se s novim partnerom sklopio ugovor o suradnji. Upravo se zato Končar D&ST ne boji da bi ga mogli istisnuti konkurenti koji nižu cijenu temelje na manjim troškovima rada.
Jedna je od maksima najvećeg investitora na svijetu Warrena Buffeta ne ulagati u biznise koje potpuno ne razumije. Iako proizvodnja transformatora nije tehnologija koju bismo mogli nazvati potpuno visokosofisticiranom, ipak je riječ o poslu razumljivu malom broju stručnjaka, pa je stoga i shvatljiv malen interes za jedinu dionicu koja se bavi tom industrijskom granom – Končareve distributivne i specijalne transformatore. No kad se zna da su u vlasničkoj strukturi te tvrtke mnogi investicijski fondovi i jedan od domaćih gurua investiranja Kristijan Floričić iz Aureus investa, unatoč relativnom nerazumijevanju poslovnog okruženja i same industrije interes za tu tvrtku ipak dobiva primjerene dimenzije u odnosu na pokažatelje njezina poslovanja.
A rezultati kompanije za proteklu godinu i više su nego dobri. Prihodi i dobit bilježe porast veći od 30 posto, a sigurna je i isplata dividende čiji prinos zbog lanjskog pada cijene dionice od 70-ak posto ulazi u rang s najizdašnijim isplatiteljima dividenda na domaćem tržištu kapitala. Tvrtka je u 2008. prvi put zabilježila prihode veće od 500 milijuna kuna, a izgledi za ovu godinu, bar prema broju narudžbi, također su odlični. Naime, ugovoreni su poslovi s posljednjim danom prošle godine bili vrijedni 513 milijuna kuna, pa se može reći da ta tvrtka neće imati previše problema sa zadržavanjem obujma poslovanja, čime se ne može pohvaliti mnogo domaćih tvrtki izlistanih na burzi.
- Ove čemo godine biti zadovoljni zadržimo li prihode na razini iz 2008. To će značiti isporuku više transformatora jer cijene su niže nego prijašnje godine, ali imamo kapacitete kojima možemo ispuniti planirano – misli predsjednik Uprave Ivan Klapan.
Končar D&ST proizvodi distributivne uljne transformatore, specijalne distributivne transformatore te srednje energetske transformatore za različite industrijske i energetske pogone i strojeve. Od 587 milijuna kuna prihoda u protekloj godini čak je 420 milijuna ostvareno u inozemstvu, što je podatak za pohvalu, ali nosi i određenu opasnost, pogotovo u današnje vrijeme, kad i najrazvijenije države provode protekcionističku politiku i favoriziraju domaće proizvođače. U izvoznoj orijentaciji Končar D&ST-a pozitivno je što je tvrtka zastupljena na mnogo tržišta od kojih ni jedno, osim domaćeg, u ukupnim prihodima ne premašuje udio od deset posto, što pokazuje da nije ovisna o samo jednom većem kupcu.
- U našem poslu referencije se teško stječu, pa su potrebne od dvije do četiri godine za sklapanje ugovora o suradnji s novim partnerom. To nam u ovim teškim vremenima pruža određenu sigurnost na tržištu, stoga se ne bojimo da bi nas mogli istisnuti konkurenti koji nižu cijenu temelje na manjim troškovima rada. Ipak je riječ o strateškom proizvodu do čije je kvalitete stalo svim naručiteljima – objašnjava tržišnu poziciju svoje tvrtke Klapan.
Proizvodnja je organizirana u dvije zasebne poslovne jedinice koje proizvode dvije vrste transformatora.
Končar ima relativno malen udio na tržištu kojim dominira nekolicina velikih svjetskih multinacionalki od kojih su najveće ABB, Siemens i Alstom. Prema Klapanovim procjenama svjetsko tržište specijalnih i distributivnih transformatora vrijedno je desetak milijardi eura, što toj tvrtki daje tržišni udio od jedan posto.
- Kad znamo da je udjel hrvatskoga stanovništva u svjetskome samo jedan promil, naš se udio na tržištu može smatrati prilično velikim – kaže Klapan.
Prošle je godine u sklopu investicijskih aktivnosti program Specijalnih distributivnih transformatora preseljen u novu, moderno uređenu halu, što je kompaniji omogućilo povećanje plasmana manjih transformatora koji će zbog svoje složenosti u budućnosti imati veći udio u ukupnim prihodima. Samo 2008. tvrtka je investirala 31,5 milijuna kuna u modernizaciju i tako zaključila drugi veliki investicijski ciklus. Do sada smo u poboljšanje i povećanje proizvodnih kapaciteta uložili više od 100 milijuna kuna, a ovu ćemo godinu iskoristiti za pripremanje novog investicijskog ciklusa, također teškog 50 milijuna kuna – objašnjava Klapan. Posebno je važno istaknuti da tvrtka većinom ulaže iz vlastitih izvora, što opet znači manje kreditnih obveza prema bankama. Vidljivo je to i po strukturi dugova u kojoj su dugoročne obveze 13,9 milijuna kuna, a na kratkoročne otpada 155 milijuna kuna (povećanje od 34 milijuna kuna). No veći dio tih dugova odnosi se na obveze prema dobavljačima i kratkoročne financijske obveze, što se može protumačiti utjecajem sveopće nelikvidnosti i na tu djelatnost.
