U normalnim uvjetima odnos raspodjele snage sprijeda i straga je 40 do 60 posto, a odlučite li promijeniti stil vožnje ili teren na kojem vozite, ta se snaga može prebaciti i do 80 posto na stražnje kotače. U ponudi će biti tri agregata: benzinac od 208 KS te dva dizelaša od 170 odnosno 236 KS.
Coupe izvedba E klase nastala je na osnovi nedavno predstavljene limuzinske izvedbe od koje će preuzeti i motore, no ovaj se model razlikuje znatno dinamičnijom krovnom linijom i samo jednim parom vrata.
Karavanska izvedba španjolske limuzine nastale na osnovi prethodne generacije Audija A4 uz moderan vanjski dizajn, a nudi i prtljažnik obujma 442 litre.
Peta generacija modela Polo sve više podsjeća na Golf, a od novosti treba istaknuti kvalitetniji interijer, modernije motore te poboljšane vozne osobine.
Popularni talijanski mašan u toplom izdanju trebao bi biti apsolutni hit ovoga ljeta. Pod prednjim poklopcem bit će motori poznati iz standardne izvedbe, a Fiatovi inženjeri namijenili su mu platneni krov koji se spušta elektronski.
Treća generacija iznimno popularnog hibrida nudi posve izmijenjeni interijer, uključujući i kvalitetu materijala te povećan obujam motora i snažnije baterije.
Britanski kupe u interijeru je gotovo identičan modelu DB9, a pod prednjim poklopcem moći će se izabrati između V8 te izuzetno moćnog V12 motora snage 500 KS koji dolazi u spoju s automatikom sa šest brzina.
Jedan od zanimljivijih noviteta ove godine stiže iz Škode. Uz povišeno podvozje, koje omogućava izlete na neasfaltirane prometnice, u ponudi će biti pogon na prednje, ali i pogon na sve kotače.
Na tržište stiže s posve izmijenjenim vanjskim dizajnom, kvalitetnije uređenim interijerom te brojnim tehnološkim rješenjima koja nisu bila dostupna dosad.
Za krpanje proračuna, u Vladi bi u najmanju ruku trebali dalje razraditi tu ideju. Ako je Čačić domislio jedan model spajanja ideje o koncesiji s idejom o tome da bi mirovinski fondovi mogli puniti proračun, valjalo bi razmisliti i o drugom modelu koji bi povezao te dvije ideje. Na primjer, država bi mogla nacionalizirati pa u koncesiju dati mirovinske fondove. Nakon nacionalizacije odmah iz njih može izvući 24 milijarde kuna, a visinu koncesije može podići tako što će istodobno podići i obvezni doprinos za mirovinske fondove s pet na 50 posto, što bi deset puta ubrzalo njihovo punjenje. Nakon dvije-tri godine, taj se postupak može i ponoviti.