Država u prednosti

Osnivačka konferencija o upravljanju poslovima sigurnosti financijskim institucijama i državnoj upravi u vrijeme recesije održana je u Zagrebu (Westin) 2. travnja 2009. godine. Konferencija je započela pozdravnim govorima u 09:00 sati, a nakon toga su uslijedile tri sesije s različitim temama vezanim uz poslovnu sigurnost.

U prvoj sesiji, Dr. Dario Matika govorio je o utjecaju globalne krize na poslovnu sigurnost, dok je Mr. Darko Palačić predstavio učinkovito upravljanje poslovnim procesima sigurnosti u krizama. Dr. Goran Klepac se osvrnuo na upravljanje kreditnim portfeljem u uvjetima krize, a Dejan Košutić, MBA, govorio je o poveznici korporativnog upravljanja, sigurnosti i upravljanja rizicima.

Druga sesija započela je u 11:30 sati, a Dr. Mirko Bilandžić raspravljao je o korporativnoj sigurnosti u Hrvatskoj, dok je Dr. Jasna Burić govorila o etici i korporativnoj sigurnosti. Mate Laušić predstavio je koncept ‘sigurnosne kulture’ hrvatskog gospodarstva i javne uprave, a Dr. Saša Petar istaknuo je ulogu upravljanja ljudskim resursima kao važan segment poslovne sigurnosti. Joško Morić govorio je o cjelovitim sustavima javne sigurnosti.

Nakon ručka, treća sesija započela je u 14:30 sati. Davor Delišimunović govorio je o primjeni tehnologija zaštite u vrijeme povećane poslovne nesigurnosti, dok je Robert Pažitka predstavio mogućnosti uštede kroz upotrebu novih tehnologija. Hrvoje Šegudović raspravljao je o korporativnoj (ne)sigurnosti u Hrvatskoj, a Boris Popović, MBA, govorio je o zaštiti kao alatu u borbi protiv recesije, s naglaskom na industriju tehničke zaštite i tržište u regiji.

Okrugli stol na kraju konferencije bavio se temom korporativne sigurnosti kao konkurentske prednosti u regionalnom i međunarodnom poslovanju, a sudjelovali su stručnjaci korporativne sigurnosti iz Hrvatske i regije.

U okviru IPA-e, nacionalni program usmjeren je prema izgradnji administrativnih i pravosudnih kapaciteta za članstvo, a odnosi se na jačanje institucija radi što kvalitetnijeg ispunjenja obveza za pristupanje EU. Operativni programi za regionalnu konkurentnost, promet, zaštitu okoliša, razvoj ljudskih potencijala i ruralni razvoj imaju različite ciljeve, uključujući poboljšanje konkurentnosti gospodarstva i unapređenje infrastrukture.

Klement Srna iz konzultantske tvrtke RR&Co. ističe da se dodjeljivanje sredstava provodi na dva načina: pozivom na dostavu prijedloga projekata i pozivom na natječaj. U prvom slučaju, dodijeljena sredstva su nepovratna, dok je u drugom slučaju dokumentacija unaprijed određena. Važno je napomenuti da se tijekom trajanja projekta ne smije stvarati profit, a rezultati ostaju u vlasništvu predlagatelja.

Za drugu komponentu IPA-e, područje prekogranične suradnje između Slovenije i Hrvatske, mogu se natjecati regionalne i lokalne vlasti, javna tijela, državne agencije, nevladine i neprofitne organizacije, a jedini preduvjet je imati partnera iz druge države. Iako su javni i institucionalni korisnici najzastupljeniji, gospodarstvo je zastupljeno u manjem opsegu.

Država mora pripremiti cjelovit i funkcionalan sustav korištenja i distribucije novca iz EU, a EU akreditira taj sustav. Nakon raspisivanja natječaja, odabrani projekti sklapaju ugovor s državom, a kada se projekt pokrene, država traži povrat uloženog novca od EU. Hrvatska može raspolagati s nekih 150 milijuna eura godišnje, odnosno ukupno 910 milijuna za razdoblje od 2007. do 2012. godine.

Koraci do novca iz EU fondova uključuju analizu natječaja, pisanje projekta, slanje nadležnoj instituciji, procjenu prijavljenih projekata, odluku o izboru, potpisivanje ugovora i izvođenje projekta.