Opasni uzročnici

Građani dolaze na pregled pulmologu ili otolaringologu. Tegobe koje su povezane s disanjem kroz nos manje su razlog odlaska k liječniku, točnije rečeno, često ih se zanemari jer ih se ne prepozna kao tegobe. Urođena iskrivljenja nosne pregrade s posljedičnim jednostranim suženjem nosne šupljine razvijaju se proporcionalno rastu čovjeka i za tu su osobu uobičajeno stanje – objašnjava liječnik u Poliklinici Sunce, mr. sc. Damir Miličić, dr. med. Poliklinike Sunce posjeduju, ističe, velik raspon uređaja i pretraga koji omogućavaju pouzdanu i brzu dijagnostiku. Liječnik specijalist za bolesti uha, nosa i grla, napominje, vrlo će brzo ustanoviti stanje dišnih putova (nosa, nosnih šupljina i sinusa) i početi provoditi najsvršnije liječenje. S uzročnicima bolesti dišnog sustava doista se teško boriti. Dr. Miličić tumači i da je prevenirati akutne probleme, koji su najčešće povezani s upalama dišnih putova, moguće samo izbjegavanjem kontaktaka s osobama koje imaju znakove upala.

Mora se voditi računa o uvjetima rada s ljudima, radnome mjestu, kao i o svim vrstama kontaktaka. No i sami znamo kako je na sve to teško paziti. U proljeće vam savjetujem da ne provocirate organizam neprimjerom odjećom, preciznije rečeno, ne pothlađujte ga zbog promjene vremena – kaže dr. Miličić.

Onečišćenje okoliša, a i pušenje, često se optužuje za bolesti dišnog sustava, a i različite studije nespretno, već desetljećima, pokušavaju dokazati vezu između respiratornih tegoba i (ne)zdravog življenja. Dr. Miličić kaže da su civilizacijske tekovine važan čimbenik sve češće obolijevanja dišnih putova.

Pod tim podrazumijevam zagađenje zraka visokim koncentracijama tvari u zraku nastalih izgaranjem ugljikovodika nafta i naftnih derivata. Drugi su važan čimbenik centralne klimatizacije s neprimjerom izmjenom svježeg zraka uz veću mogućnost razvoja gljivica/spora te stalno suhi zrak radi tehnologije grijanja/hlađenja – objašnjava dr. Miličić.

Smatra, međutim, da je duhanski dim čimbenik koji rjeđe izaziva teškoće, a i upitno je, veli, je li problem duhanski dim ili tvari koje se nalaze u njemu nakon njegova kondicioniranja da bi bio što manje štetan. Brojke kojima i protivnici pušenja upozoravaju na štetnost cigareta za zdravlje doista nisu nimalo ružičaste. Primjerice, kronična obstruktivna bolest pluća (KOPB) dugotrajna je upalna bolest dišnih putova koju obilježavaju jutarnji kašalj, iskašljavanje i otežano disanje – u 90 posto slučajeva pogađa dugogodišnje pušače. Stručnjaci upozoravaju da je KOPB nedovoljno prepoznata i nedovoljno dijagnostirana i liječena bolest te da je čak više od 50 posto ljudi nije ni svjesno. Najviše bolesnika javlja se u kasnijem stadiju, što zahtijeva dugotrajno i skupo bolničko liječenje.

Stanje je još alarmantnije zna li se da od KOPB-a u Europi na godinu umre oko 300.000 bolesnika, a u Hrvatskoj oko 3.000. Procjenjuje se i da svaki deseti stanovnik Europe ima blaži ili teži oblik KOPB-a. Ta je bolest trenutačno četvrti najčešći uzrok smrti u svijetu, ali procjenjuje se da će 2020. biti odgovorna za više od šest milijuna smrti i popeti se na ljestvici smrtnosti na treće mjesto. Ništa manje dramatično ne odjekuju u javnosti i vijesti o oboljelima od emfizema. Stanje je to koje stručnjaci opisuju kao trajno proširenje zračnih prostora distalno od terminalnih bronhiola, udruženo s razaranjem alveolarnih septi. Postoji nekoliko stanja koja karakteriziraju proširen zračni prostori, ali bez destrukcije stijenki, i njih je pravilnije nazvati prenapuhavanost (hiperinflacija). Takva je definicija emfizema, navode, morfološka, za razliku od definicije bronhitisa koji je karakteriziran kliničkim obilježjima (kašljanje, zaduha).