Turisti će u dućanima potrošiti tri milijarde kuna manje nego lani

Od turističke sezone zahtijeva se da spasi proračun i tečaj. Da bi dovukao neodlučne turiste, minister Damir Bajs uložio je 182 milijuna kuna u udruženo oglašavanje. Ako ta inicijativa ne urodi plodom, Vlada nema plan B. Ipak, turistička branša pripremila je prijedloge za spašavanje sezone koji bi hitno trebali ući u Akcijski plan Ministarstva turizma najavljen za 20. ožujka. Dramatično stanje iziskuje izvanredne mjere Vlade.

O zblijnost situacije u turizmu i strah od propasti sezone najbolje su se mogli primijetiti na oko 100 tisuća lica koja su prošlog tjedna šetala najvećim svjetskim turističkim sajmom ITB-om u Berlinu. Atmosfera među poslovnjacima bila je sumorna, vodile su se mnoge delikatne rasprave i tražili odgovori koje nitko nije imao. Svjetska turistička organizacija već je najavila apel za spas turizma zemljama G20, moleći utjecajne vlade da odobre sve moguće stimulativne pakete. Turizam, kao strateška grana koja sa sedam milijardi eura prihoda čini 21 posto hrvatskog BDP-a, ruka je spasa hrvatskoj ekonomiji i ostvare li se crne prognoze turoperatora o padu broja gostiju 10 do 20 posto, država će se naći u ozbiljnom problemu vraćanja inozemnog duga.

Ministar Šuker već je uračunao taj iznos u proračun, ali pitanje je hoće li Hrvatska ove godine imati sličan financijski efekt, s obzirom na to da dosad nisu stvoreni nikakvi preduvjeti za stimulaciju i daljnji razvoj turističkog sektora. Dosad je bilo normalno da se svake godine ruše vlastiti rekordi, a industrija putovanja bilježila je prosječni godišnji porast od sedam posto, dosegnuvši skoro milijardu putnika prošle godine. No, brojke su se u drugoj polovici 2008. počele urušavati i na svjetskoj je razini zabilježen pad od jedan posto turističkih dolazaka. Za 2009. predviđa se nastavak usporavanja.

Ministar turizma Damir Bajs za Hrvatsku predviđa rezultate jednake svjetskim pokazateljima, o padu turističkog prometa od nula do dva posto, međutim, turoperatori i hotelijeri upozoravaju na mnogo ozbiljnije padove. Istra i Kvarner bilježe nešto manji buking nego lani u isto vrijeme, dok Dubrovnik već sada bilježi 30 posto manje prometa, kao i ostale južne destinacije ovisne o turoperatorima i čarterskim linijama. Hrvatski hotelijeri i turistički čelnici protive se smanjenju cijena i predlažu da se u istu cijenu uvrsti veća vrijednost usluga i proizvoda, što hotelijeri već soficirirano rade. Da bi spuštena cijena bila funkcionalna, potrebno je smanjiti je barem 25 posto, što si hotelijeri bez dodatnih stimulacija ne mogu priuštiti.

Jesenski rebalans S obzirom da su sve oči uprte u turističku sezonu, o kojoj će ovisiti ravnopravna hrvatske platne bilance, takva draštična situacija zahtijeva i izvanredne Vladine mjere. Hotelijeri godinama pozivaju na smanjenje fiskalnih i parafiskalnih davanja, što nikada nije naišlo na pozitivne reakcije. Hrvatska udruga hotelijera i Hrvatska udruga poslodavaca pripremila su devet prijedloga mjera koje bi htino trebale ući u Akcijski plan Ministarstva turizma najavljen za 20. ožujka.

Turizam je posljednja nada za spas državnog proračuna, jer će iz sezone premijer iščitati hoće li na jesen trebati još jedno prekravanje državne blagajne. No (ne)uspjeh sezone neće ovisiti samo o dubini krize nego i o tečaju kune. U vrijeme kad su valute u okruženju oslabljene i do 30 posto, jaka bi kuna mogla otjerati i ono malo turista kojima se nadamo. Marko Škreb, glavni ekonomist PBZ-a, potvrđuje da deprecijacija valute u Češkoj, Mađarskoj, Poljskoj ne može dobro utjecati na brojnost dolazaka na Jadran, jer ako odnosi valuta ostanu isti Hrvatska im je 30 posto skuplja. Isto vrijedi i za Veliku Britaniju.

Zdeslavl Šantić, analitičar Raiffeisen banke, kaže da u strukturi gostiju prevladavaju Nijemci, Slovenci, Talijani i Austrijanci, turisti iz eurozona. S obzirom da se ove godine očekuje slabija kuna nego lani, to bi se trebalo odraziti u boljoj cje- novnoj konkurentnosti domaćeg turizma. No problem cjelokupnog izvoza u najvećoj je mjeri strukturne prirode, tek manjim dijelom tečajne politike, tvrdi Šantić. Rast prihoda isključivo zbog slabljenja kune ne bi rezultirao pozitivnim učincima ni na makro niti na mikro razini. Većina hotela ima kreditne obveze vezane uz euro, a i velik dio tekućih rashoda ovisi o kretanju tečaja kune i eura, upozorava Šantić.

Zbog lošije sezone mnogim bi poduzetnicima ulaganje u turizam, i to uglavnom putem kredita, moglo postati preteško opterećenje. U HBOR-u kažu da imaju malo, svega pet do šest zaprimljenih zahtjeva za reprogram i to većinom velikih hotelijera. Zahtjevi su pristigli prije svega zbog krize i upućeni su i prije početka sezone. Za potrebe sektora banka nudi i kratkoročne kredite za pripremu sezone, koji su prošireni na mogućnost plaćanja režija i plaća upravo zbog problema s likvidnošću.

U komercijalnim su bankama manje precizni, tvrtke još čekaju konačni ishod bukinga za sezonu, pa će i ta činjenica utjecati na broj upita i zahtjeva za reprogram kredita.

Smanjenje PDV-a hotelijeri će teško dobiti, naročito nakon prezentacije Instituta za javne financije, koji je istražio poreznu politiku konkurentske zemalja. Prema fiskalnim izdacima Hrvatska ne odudara previše od prosjeka drugih zemalja, osim prema doprinosima za zaposlenike, koji su veći od 37 posto. No opet, ako postoji volja za pomoć turizmu, onda nema potrebe da hrvatski hotelijeri plaćaju skoro najveći PDV (10 posto) i porez na dobit, u rangu Italije. No, njih više muči više od 240 nameta nego fiskalna politika. U samo godinu dana ukupna parafiskalna davanja hotelskih poduzeća porasla su 18,13 posto.

Prilikom donošenja Akcijskog plana koji bi, prema obećanju ministra Bajs, trebao sadržavati i neke stavke smanjenja nameta, Institut predlaže da se reforma usmjeri na smanjivanje broja poreza, pojednostavljenje i povećanje transparentnosti poreznog sustava, na prikupljanje javnih prihoda, ali u skladu sa stvarnim mogućnostima poreznih obveznika.

Kad bi im država umanjila barem polovicu nameta, tada, kažu neki hotelijeri, nitko ne bi imao ništa protiv snižavanja cijena smještaja. Bez obzira na lošu profitabilnost sektora, hotelijeri su uvijek mogli računati na vrijednost nekretnina, ali i ona sada rapidno pada. Posljedica toga je da je trenutačno mnogo domaćih i stranih hotelskih kompanija na prodaju, mimo očiju javnosti. Hrvatska politika nekoliko je puta stala i na žulj turoperatorima, prvo kad je ukinula subvencije, zatim kad je uvela PDV od 22 posto na agencijske usluge, a tome su pridonijeli i hotelijeri koji su u nekoliko godina cijene podigli 20 posto. Posljedica toga je vrlo malo, odnosno nedovoljno čarterskih letova za Hrvatsku, naročito Dalmaciju.

Dalmacija bez čartera Udrug hrvatskih putničkih agencija napominje da će u ovoj situaciji veliki nedostatak turizma biti slaba ponuda atraktivnih i raznolikih destinacijskih sadržaja, što se nastoji premostiti poticanjem destinacijskih menadžment-kompanija da kreiraju nove sadržaje za koje mogu dobiti i bespovratne potpore Ministarstva. Agencije od Vlade očekuju hitno izjednačavanje načina oporezivanja domaćih agencija u skladu s praksom EU, odnosno oporezivanje svih agencijskih usluga prema stopi po kojoj se oporezuju i usluge smještaja.

Prema mišljenju nekih stranih novinara koji su posjetili Hrvatsku, imamo i dovoljno luksuzne hotele i dobru uslugu, samo što te dvije stvari nisu usklađene u pravoj mjeri pa se često zna dogoditi da gost u hotelu s tri zvjezdice dobije bolju uslugu nego u hotelu s pet zvjezdica. Prognoze predviđaju da će najmanji pad osjetiti luksuzni objekti, a tome svjedoči i nedavno otvoren boutique hotel Monte Mulini.

Iako su prijašnja predviđanja govorila da pad turističke potrošnje neće previše utjecati na hrvatsko maloprodajno tržište, crne prognoze, koje govore o velikom padu dolaska stranih turista u Hrvatsku, promijenile su te procjene. Prema mišljenju konzultanta Borisa Teškog, pad turističke potrošnje dodatni je problem koji će nakon krize likvidnosti uvelike odrediti ovu godinu. On procjenjuje da će promet u trgovini na malo 2009. pasti otprilike pet posto, odnosno ostvarit će se otprilike pet milijardi kuna manje nego prošle godine, a veliki dio tog pada prouzročit će manja potrošnja turista.

U skladu s mojim procjenama pad turističkog prometa mogao bi donijeti dva do tri posto dodatnog pada koji će posebice pogoditi sektor robe široke potrošnje i domaću prehrambenu industriju. Očekujem od dvije do tri milijarde kuna manje prometa prouzročenoga padom turističke potrošnje – zaključio je Teški.