Susanne Klatten

Rođena kao Susanne Quandt, unuka Günthera Quandta, osnivača BMW-a, najbogatija Njemica glavno je lice skandala koji je epilog dobio nedavnom osudom ucjenjivača Helga Sgarbija na šest godina zatvora. Tako je BMW na naslovnice stigao zbog ljubavne afere, a ne krize kao drugi odnosa, što je onda služilo kao efikasno sredstvo uvjeravanja bogatih gospođa u slučaju da Sgarbijeva slatkorječivost nije postigla željene rezultate. Da bi oštećene i osramočene stranke poštedio javnog svjedočenja i javnosti uskraćio sočne detalje, njemački je sud po hitnom postupku, svojevrsnom nagodbom, razrezao Sgarbiju nižu kaznu u zamjenu za priznanje i pokajanje, čime je afera završena. Prema nekim tumačenjima, idejni začetnik prijevare Barretta isto tako je završio u talijanskom zatvoru.

Priča je krenula u lipnju prošle godine kad je potonji uhićen u Italiji, da bi otkrivanjem imena glavne i najbogatije žrtve, Klatten, dobila pažnju koju zaslužuje. Sramota je tim veća s obzirom da se obitelj Quandt, vlasnik 46 posto BMW-a, oduvijek držala podalje od reflektora i živjela vrlo diskretnim životom. Cijela afera jednostavno pristi zanimljivim detaljima, a jedan je od njih i prilično proziran pokušaj optuženog dvojca da cijelu stvar prikažu kao osvetu za nacističku povijest obitelji Quandt, koja je tijekom Drugoga svjetskog rata kao robovskog radnika iskorištavala, navodno, Sgarbijevog oca, poljskog Židova. Doduše, tom logikom teško bi bilo objasniti koji je privatni interes, osim novca, bio u iznuđivanju drugih žena.

Četvrtdesetšestogodišnja nasljednica s diplomom iz marketinga i upravljanja udana je za inženjera iz BMW-a i majka je troje djece, a ljubavniku Sgarbiju iskrcala je 7,5 milijuna eura, dobrovoljno, nakon što joj je ispričao dirljivu priču o sudjelovanju u automobilskoj nesreći u SAD-u u kojoj je navodno teško ozljedena neka djevojčica, ali je na njegovu nesreću bila riječ o kćerki talijanskog mašaša koji je prijetio da će ga ubiti ako ne isplati odštetu. Kad pokušaj daljnjeg iznudišanja na lijep način nije uspio, dotični je primijenio drugačije metode uvjeravanja upoznavši Susanne s materijalima koji prikazuju par u eksplicitnim situacijama. Po malo zaluđena, ali ne i lobotomizirana, nasljednica je ipak kontaktirala policiju, koja je Sgarbija uhitala tijekom primopredaje novog iznosa, uvećanog na 14 milijuna eura. Njegov ukupni uspjeh iznosi oko 10 milijuna eura, koliko je uspio iznuditi od oštećenih i lakovjernih žena.

Susanne je službeno najboljša žena u Njemačkoj, ali to je nije spriječilo da završi fakultet i zaposli se u marketinškoj agenciji Young&Rubicam u Frankfurtu, kao i obični ljudi. Opterećena svojim imenom, sirota Susanne, koja je očito samo željela živjeti običnim životom milijarderke, često je koristila pseudonim Susanne Kant. Očevom smrću naslijedila je njegovih 50,1 posto udjela u farmaceutskoj kompaniji Altani, kojoj je pomogla postati jednom od najjačih na svijetu, dok je u BMW-u dobila znatno manji, ali ne manje vrijedan udio od 12,5 posto, zauzevši svoje mjesto u Nadzornom odboru zajedno s bratom Stefanom, 1997. godine.

Svog muža, površjenu stranku u cijeloj aferi koju malo tko spominje, Jana, upoznala je tijekom stažiranja u BMW, gdje je osramočeni radio kao inženjer. Da bi se osigurala od mogućih grebatora, tada je koristila pseudonim, a svoj istinski identitet nije odala Janu sve dok nije bila sigurna u njegovu vječnu ljubav. Kao i svi ostali članovi obitelji, i njih dvoje su živjeli tiho u Münchenu sa svoje troje djece, ali njeni izleti na skijanje i golf, sada znamo, uključivali su i neke izvannastavne rekreativne aktivnosti.

Afera je, sudeći prema novinskim izvješćima, počela još 2006. u toplicama pored Innsbrucka, otuda se šireći prema mondenim lokacijama od Monte Carla do Münchena i ostalih europskih gradova. Interesantno, Sgarbi je odlučio šutjeti o novcu koji je do svog pada uspio izmusti, pa se stoga još uvijek, ni nakon izrečene presude ne zna gdje je 10 milijuna eura, što znači ujedno i da nema šanse za prijevremeni izlazak iz zatvora. Tih će šest godina s 10 milijuna eura sigurno djelovati više kao šest godinica. O Švicarcu kojeg su nazivali i James Bond malo se zna dalje od onoga što nude izvješća o aferi, a osim zgodnog štosa s nesrećom u Americi, ženama se predstavlja kao švicarski predstavnik za krizna područja, dovoljno mistično da privuče dokone bogatašice.

Njegov suradnik Barretta priča je za zasebni film. Nekoć automehaničar, šef je sekte čiji članovi, točnije članice, vjeruju da ima iscjeliteljske moći i uplaćuju mu redovito donacije. Sgarbija je uvjerio da se oženi jednom od njegovih sljedbenica, odbaci svoje pravo ime, Russak, te mu objasnio da je njegova dužnost očistiti žene od njihovog novca i preusmjeriti ga u dobre svrhe, odnosno prema zemlji na Barrettvom imanju gdje je policija našla zakopanih 1,7 milijuna eura. Novinarima je u međuvremenu ispričao svoju tužnu priču o teškom djetinjstvu, siromaštvu i hođanju 10 kilometara do škole, što ga je sve ojačalo i napravilo od njega čovjeka kakav je danas, vlasnika luksuznog hotela, guru i iznudiča.

Istinita ili ne, priča o osvjeti Sgarbija za nedjela BMW-a počinjena za vrijeme Drugoga svjetskog rata imaju podlogu u činjenicama. Susanne je unuka Gunthera Quandta, osnivača BMW-a, koji je umro 1954. i čija se prva žena Magda kasnije udala za nacističkog ministra propagande Josepha Goebbelsa, što je tvrtku izravno povezalo s njim. Prema iskazima svjedoka, BMW je ratnih godina koristio oko 25 do 30 tisuća radnika kao robove, čija je zarada uredno uplaćena SS-u tako da su zapravo financirali vlastitu smrt. Obitelj Quandt nizozemskog je podrijetla, a u Njemačku su doselili početkom 18. stoljeća. Guntherov otac Emil oženio je kćer bogatog proizvođača tekstila, čime je obitelj izrađivača užeta prvi put došla do ozbiljnoga kapitala.

BMW kao nezavisna automobiljska operacija funkcionira od 1916., a osim svjetski poznatih automobila proizvodi i motocikle te je vlasnik brenda Mini i roditeljska tvrtka Rolls-Royce. U Prvom svjetskom ratu proizvodio je avionske motore za ratno zrakoplovstvo, no ta je grana presušila potkraj rata, kad je uvjetima Versajskog mira ukinuta njemačka vojska. Istečem restrikcija proizašlih iz tog ugovora, 1923. kompanija počinje proizvoditi motocikle, a pet godina kasnije i automobile.

Uvijek na usluzi svojoj domovini, ponovno naoružavanje početkom 30-ih vraća BMW u igru s avionskim motorima, a automobiljska grana u znatnom je zaostatku i do početka 60-ih nalazi se u velikim financijskim teškoćama. No, najveće kontroverze proizlaze iz ratnih godina i angažmana kompanije u tom vremenu. Njegov sin Herbert, Susannin otac, kasnije će odigrati ključnu ulogu u usponu BMW-a do svjetskih visina. Gotovo slijep već od svoje devete godine, obrazovao se kod kuće i prošao terensku naobrazbu u obiteljskim kompanijama u domovini i inozemstvu da bi postao član Izvršnog odbora Varte, a onda i direktor berlinske podružnice Pertrixa. Nakon završetka rata Herbert polako preuzima uzde obiteljskog portfelja i gradi ga iznova. Decentralizira odlučivanje i omogućuje radnicima sudjelovanje u uspjehu kompanije.

U trenutku Guntherove smrti 1954. grupa Quandt bila je konglomerat od 200 kompanija s interesima na raznim područjima, od baterija i akumulatora do tekstila i kemikalija. Jedan dio toga bilo je i 10 posto u Daimler-Benz kompaniji i 30 posto u BMW-u. Sve to podijeljeno je na dva dijela, između Herbera i njegovog polubrata Haralda. BMW je u to vrijeme bio ružno pače obiteljskog stada, pa je 1959. skoro i prodan Daimleru, ali je Herbert naglo promijenio odluku i, suprotno svim savjetima, čak povećao svoj udio u kompaniji na 50 posto. Njegovim preuzimanjem tvrtka je ostvarila ključni preobražaj putem modela 1.500, koji je uspostavio sasvim novu nišu na tadašnjem tržištu – kvalitetu u srednjem rasponu.

Tada je, naime, automobiljska industrija bila podijeljena, uvjetno, u dva tabora, ručno rađene luksuzne aute i masovnu proizvodnju po pristupačnim cijenama. Njegov je status potvrđen 1967. kada smrću svog brata u avionskoj nesreći zapravo preuzima obiteljsko bogatstvo. Junakinja ove priče posljednji je izdanak plodnog Herbera, odnosno njegovog braka s Johannom. Svjestan problema koji bi nastali njegovom smrću, između čak šestero djece pametno je raspodijelio obilati portfelj udjela tako da svatko dobije nešto svoje i po mogućnosti odvojeno od drugih. Tako je Stefana i Susanne dopao BMW, dopunjen s Vartom i Altanom u Susanninom slučaju, i holdingom Delton u bratovom.

Zbog takve rasutosti udjela i širine portfelja, ukupno obiteljsko bogatstvo teško je procijeniti, ali je neupitno riječ o milijardama eura. U ova turbulentna vremena za krhku autoindustriju, BMW prolazi relativno neokrznuto. Ipak, u veljači ove godine i BMW je otpustio 850 radnika u svojoj tvornici pored Oxforda, od kojih trećina nije dobila nikakvu otpremninu, a o svom su otkazu obaviješteni samo sat vremena prije stupanja na snagu.