Home / Mediji i publikacije / PUNOLJETNOST Dani hrvatskog filma

PUNOLJETNOST Dani hrvatskog filma

Dani hrvatskog filma doživjeli su i svoju punoljetnost. Ovaj se tjedan u zagrebačkom Studentskom centru održava 18. izdanje tog festivala posvećenog hrvatskim filmovima svih rodova. Publika može uživati u kratkim igranim filmovima, dokumentarima, glazbenim spotovima, animiranim, eksperimentalnim i namjenskim filmovima te dugometražnim igranim filmovima s prošlogodišnjega Pulskoga festivala, kao i filmovima koji pripadaju baštini hrvatske kinematografije u popratnom programu.

No ako je kratki film godinama ‘štekao’, kvalitetnih dokumentarača nikad nije nedostajalo, a i najviše ih se snimi. Tako su prva dva dana festivala u cijelosti posvećena upravo njima. Neke smo imali prilike pogledati na nedavno završenom ZagrebDoxu, a neke će se prikazati premijerno. Izdvojili bismo stoga filmove ‘Meštrović’ Danka Volarića, dugometražni biografski dokumentarac o našem velikom umjetniku; ‘Sretnu zemlju’ Gorana Devića, paralelnu priču o dvije skupine ljudi od kojih jedna autobusom putuje u Kumrovec, a druga na Bleiburg, te ‘Duhove Zagreba’ Jadranu Bobana, koji su pak šetnja u prošlost grada kroz koji nas vode članovi ilegalnog antifašističkog pokreta.

Kad je riječ o animiranoj filmu, on je ovaj put podbacio iako su se svojim filmovima javili cijenjeni autori – veterani Borivoj Dovniković s filmom ‘Tišina’ i Nedeljko Dragić s dva jednominutna gega. Favorit u toj kategoriji jest ‘Faust’ Davora Međurečana ili, kad je riječ o filmu za djecu – ‘Bananaba: kako je Navis dobio šarenog jedro?’.

U konkurenciji eksperimentalnih filmova ima kvalitetnih uradaka koji otvaraju nove horizonte i donose svježu energiju. No ako s nečim doista nema problema, onda su to namjenski filmovi, odnosno reklame. Mnogim hrvatskim filmskim radnicima upravo su one najčešće pravi izvor prihoda, a sve veća opuštenost naručitelja i te male filmi će čini mnogo zanimljivijima.

Odmor na Islandu nikad nije bio jeftiniji. Zbog kraha islamske kruhe cijene hrane i turističkih izleta niže su i do 30 posto negoli prije dvije godine. Smještaj je pak u prosjeku jeftiniji 15 posto, pa je otok ovih dana procijenio zahvaljujući ‘kriznom’ turizmu. Tako će Islandani pokušati izvući najbolje iz krize jer su na katastrofe odavno navikli. Glavni im je grad Reykjavik sagrađen na okamenjenom izljevu lave. Tridesetak kilometara od njega i danas se nalazi aktivni vulkan, ali prijeti im i katastrofalno otapanje ledenjaka.