Treba ukinuti nezakonite trošarine na popravak nakita

Zlatarski obrt odumire, a hrvatski poreznici preostalim zlatarskim majstorima naplaćuju porez na luksuz kao da taj obrt cvjeta. U svijetu, međutim, rade suprotno. Nasuprot hrvatskim poreznicima, fondovi EU prošli su mjesec odobrili 45 tisuća eura poticaja zagrebačkim zlatarima, braći Viktoru i Vladimiru Križeku, koji su obnovili izradu izvornoga dubrovačkog nakita. U Dubrovniku se, naime, više nitko ne bavi izradom tradicionalnog nakita. Jednostavno se tom nekad veoma zastupljenom djelatnošću u tom gradu više nema tko baviti. Braća Križek, međutim, uspjela su uz pomoć stručnjaka obnoviti vještinu izrade tog nakita, dobiti certifikat izvornoga hrvatskog proizvoda i iz fondova EU za to dobiti spomenuti poticaj radi razvoja ove tradicionalne gospodarske djelatnosti.

I sad se postavlja pitanje kako će hrvatski poreznici reagirati, hoće li pokušati naplatiti trošarine i na poticajna sredstva koja su Križek dobili iz EU.

Da se to ipak ne bi dogodilo, Udruženje zagrebačkih zlatarskih obrtnika naručilo je od ovlaštenih poreznih savjetnika Javorovića, Idžožića i partnera neovisnu ekspertizu o potrebi izmjena provedbe i primjene Zakona o posebnom porezu na luksuzne proizvode. Tom se ekspertizom ne dovode u pitanje cjelokupne trošarine na luksuzne proizvode, nego samo dio koji se odnosi na naplatu trošarina na zlatarski nakit.

Kap koja je prelila čašu strpljenja zlatarskih obrtnika je pogrešna primjena odredaba iz Zakona i Pravilnika o posebnim porezima o poreznom osnovici za obračun tzv. poreza na luksuz. U Carinskoj upravi Ministarstva financija odlučili su u pojedinim ispostavama nezakonito proširiti osnovicu tog poreza i na usluge popravljanja nakita. To znači da žele naplatiti porez koji je već jednom (na)plaćen pri kupnji nakita. Ni u jednoj od susjednih zemalja ne naplaćuje se poseban porez na zlatarski nakit, što uvelike smanjuje konkurentnost hrvatskih zlatarskih obrtnika. U posljednje vrijeme konjunkturu nakita usporila je i povećana prodaja mobilnih i ostalih elektroničkih naprava koje se umjesto tradicionalnoga nakita daruju na krstikama, krizmama, vjenčanjima i sl.

Prihodi od poreza na luksuzne proizvode 2007. su bili 24 milijuna kuna. Ali kad bi se analizirali iznosi prihoda po strukturi pojedinih luksuznih proizvoda, primjerice odvojeno samo za nakit i srodne proizvode, pokazalo bi se da su u tom fiskalno neznamenitom porezu na luksuz troškovi nadzora i ubiranja poreza na nakit i srodne proizvode veći od prihoda zbog rastresitosti obuhvata poreznih obveznika.

U Udruženju obrtnika Zagreba uz argumente poreznih savjetnika upozoravaju na to da je uvođenje trošarina na luksuznu robu najviše pogodilo one koji se tom proizvodnjom bave. Stručnjaci upozoravaju i na fiskalnu neopravdanost dodatnog oporezivanja zlatarskih obrtnika trošarina na luksuz. Promet zlatom u Hrvatskoj nije velik, a prodaja dragog kamena prava je rijetko, naglašava se u ekspertizi. Zbog toga su i prihodi države od tih trošarina zanemarivi, odnosno u konačnici donose više štete nego koristi.

Vlado Crkvenac, predsjednik Udruženja obrtnika Zagreba, kaže da je sada pravi trenutak da država u sklopu svoje fiskalne politike preispita opravdanost naplate posebnog poreza na luksuz zlatarskim obrtnicima.

U ekspertizi poreznih stručnjaka ističe se da je najmanje izdašan posebni porez na luksuzne proizvode jer se njime prikupe samo 24 milijuna kuna, odnosno 0,2 posto ukupnog prihoda od trošarina (na naftne derivate, alkohol, duhan, automobile, kavu itd.).

A kad bi se posebno analizirala struktura prihoda ubranih od posebnog poreza na luksuzne proizvode i došlo do iznosa prihoda od poreza samo na zlatarski nakit (odvojeno od ostalih luksuznih proizvoda, satova, odjeće i obuće, pirotehničkih proizvoda itd.), pokazala bi se potpuna neznanost prihoda od poreza na zlatarski nakit.