Home / Financije / Kašnjenje nam je pomoglo

Kašnjenje nam je pomoglo

nula djeca bivšega gradonačelnika Rovinja politizirala su taj projekt. Čini mi se da smo u tom slučaju bili i kolateralna žrtva lokalne politike, no sada imamo detaljni plan uređenja, pa se nadam da ćemo uskoro pribaviti sve preostale dozvole za početak gradnje.

  • Je li ovo pravo vrijeme za takva ulaganja? – Ironično, ali istinito, kašnjenje nam je pomoglo. Cijene gradnje danas znatno padaju, a hotel ćemo otvoriti u bolja ekonomska vremena. Za luksuzni hotel s 50 soba postoji određena niša turista koja će tu investiciju slijediti. Gradimo i mali hotel, vilu Saint Lorenzo u Fažani, za koju smo trebali dobiti građevinsku dozvolu prije šest mjeseci, i projekt Club Pakoštane, hotel sa 1.500 smještajnih jedinica. Sve investicije, čiju vrijednost procjenjujemo na otprilike 150 milijuna eura, provodit ćemo preko Proficija.

  • Kad ste upoznali Ivanu Šoljan, bila je u Upravi T-HT-a, a vi u Iskonu, nakon čega je T-HT kupio Iskon. Sada vodi Jupiter Adriju, fond koji također ima ambicije u turističkom i nekretninskom biznisu u Istri. Jeste li ikako povezani s Jupiter Adriom? – Ni Proficio ni ja nemamo nikakve veze s Jupiter Adriom, niti tvrtku smatram konkurentom. Želja mi je bila da pojednostavim svoj život i posao, i tako sam počeo prodavati udjele u raznim tvrtkama fokusirajući se sve više na poslove u Hrvatskoj. Tada se dogodilo i poznajstvo s Ivanom Šoljan, pa sam s Hrvatskom sve više uspostavljao i emotivnu vezu.

  • Znate li koliko ste tvrtki u Hrvatskoj kupili i prodali? – Ne želim prodavati tvrtke, a s Iskonom mi je bilo posebno teško jer sam se osobno vezao uz taj projekt i ljude. Želim da, primjerice, hotel Rovinj bude projekt u kojemu ću doživotno uživati i nadam se da će njega neće stići dobra ponuda. No katkad je glupo držati projekte u portfelju ako za njih postoji bolje rješenje jer u tom slučaju cijeli biznis pati.

  • Ulažete li novac koji zaradite u Hrvatskoj u biznis u Dallasu? Čime se ondje bavite? – U Hrvatskoj nisam zaradio ništa što bih mogao iskoristiti na taj način. U SAD-u imam biznis s nekretninama s oko tisuću stanova. Ono što zaradim u Hrvatskoj ulažem u Proficio. I u SAD-u se napokon osjeća pozitivna promjena. Ljudi su se prestali hvaliti time koliko novca zarađuju, postalo je važno i što rade. Ako zarađujemo na energetici i istodobno smanjujemo emisiju štetnih plinova 70 posto, to je ‘kul’.

  • Prošle ste godine poslovali s više od 20 milijuna gubitka. Koliko su mali dioničari sretni s vašim poslovanjem? Navodno da i nisu upućeni u vaše poslovanje ni u investicije. – Dionice u cijelom svijetu, pa tako i naše, pale su više od 50 posto, pa stoga, poput svih naših dioničara, ni ja kao dioničar nisam zadovoljan. Proficio je investicijski fond koji nema redovite prihode, možemo samo nastaviti projekte i smanjiti troškove. Zato smo i pripojili tvrtke. Naš energetski biznis ima prihod, ulažemo novac i ne zadržavamo profit dok ne prođemo proizvod. U internetski portal, primjerice, uložili smo nekoliko stotina tisuća eura i prodali ga za nekoliko milijuna, no za to je potrebno određeno vrijeme. Kad je riječ o nepoznavanju poslovnih planova, svi su objavljeni na web stranicama tvrtke. Proficio je financijski jaka i likvidna tvrtka koja će prebroditi krizu.

  • Prošli ste sustave nekoliko tranzicijskih zemalja. Kakvim biste opisali lobiranje i poslovnou scenu Hrvatske? – Nemam posla s hrvatskim političarima, no znam da Vlada mora voditi ovu zemlju i da će se neke stvari iskristalizirati nakon lokalnih izbora. Gospodarstvo u Hrvatskoj trenutačno je veoma centralizirano i politizirano, za mlade profesionalce u biznisu nema dovoljno mjesta, nema ni ‘green-field’ projekata. No tu se situacija odvijala na sasvim drukčiji način nego u Poljskoj, Mađarskoj i Češkoj. U Hrvatskoj se vodstvo borilo za neovisnost i stoga je, nakon promjene političkog sustava, dugo uspjelo zadržati vlast. Žao mi je što se čini da Vlada nije posve svjesna da će financijska situacija postati strašna. No s druge će strane Hrvatska uskoro postati raj za kupnju nekretnina jer cijene očito padaju, pa vrijednosti tog tržišta više nikad neće izgledati isto.