Dobre vijesti

Prva je da su Hrvatske autoceste uspjele dobiti 80 milijuna eura kredita od Zagrebačke banke – tim bi se novcem trebalo platiti dugove građevinarima za lanjski studeni i prosinac te gradnju, rekonstrukciju i održavanje državnih cesta u ovoj godini.

Određene poticaje građevinarstvu mogli biti dati i lokalni izbori, jer gotovo svi gradonačelnici, želeći prikupiti bodove kod glasača, sada forsiraju gradnju cesta, vrtića ili škola. Treća su dobra vijest Vladine antirecesijske mjere, kojima se najavljuje plaćanje u roku od 60 dana i subvencioniranje kamatnih stopa pri kupnji prvog stana ili povećanja kvadrature nekretnine.

Antirecesijske mjere koje je donijela Vlada sigurno će poboljšati stanje u graditeljskoj djelatnosti. Poglavitno je važna potpora tržištu nekretnina smanjenjem kamata na stambene kredite, osiguranje likvidnosti javnih poduzeća i skraćivanje rokova plaćanja na 60 dana te jačanje HABOR-ove uloge. Svakako da građevinari podupiru i Vladinu namjeru da nastavi ulagati u infrastrukturne projekte, ali pri tome prioritet treba dati manjim projektima.

Unatoč tomu što se o krizi u građevinarstvu govori još od sredine prošle godine, podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je 2008. porasla vrijednost građevinskih radova u Hrvatskoj. Prema odobrenjima za gradnju izdanimi lani predviđena je vrijednost radova u Hrvatskoj bila 41,4 milijarde kuna, što je rast od 23,5 posto u odnosu na 2007. S obzirom na to da je riječ o podacima dobivenim na osnovi izdanih dozvola za građenje, može se očekivati da će se dio tih radova prenijeti u ovu godinu i da bi unatoč krizi bar u prvoj polovini godine moglo biti dosta posla za građevinare.

Osim državnih intervencija, građevinski sektor očekuje da će mu i banke pomoći u prevladavanju teškoća. Prvi potez u tom smjeru povukla je Raiffeisen banka, koja je u suradnji s desetak građevinskih tvrtki, svojih korporativnih klijenata, odlučila spustiti kamatne stope na 5,5 do 6,25 posto te prve dvije godine ponuditi fiksnu kamatnu stopu.

I građevinari uključeni u taj projekt također su odlučili malo popustiti, pa će tako, primjerice, tvrtka Profectus spustiti cijene stanova na Laništu s 1.860 na 1.750 eura. Direktor Profectusa Dubravko Ćorić kaže da očekuje da će i druge banke, kojima su također poslali slične zahtjeve, reagirati ponudom povoljnijih paketa kredita i tako ponovno oživjeti tržište nekretnina.

Erste banka već je najavila da bi mogla povući takav potez, a navodno će jedna od osnovnih pogodnosti za kupnju stanova biti poček na plaćanje kredita od godine dana. Konkurentska borba banaka, ali i to da je i tim institucijama najmanje u interesu da stanovi čiju su gradnju kreditirali ostanu neprodani, mogla bi rezultirati novim sličnim akcijama.

Strah banaka od nemogućnosti naplate kredita od ulagača koji ne mogu prodati stanove i Vladine antirecesijske mjere slamka su spasa koja bi mogla pomoći građevinarima da prežive ne baš optimističnu 2009.