MEN’S POINT

Luge u pravilu lakše prodaju, a i ako vlasniku treba manja svota novca tada nije prisiljen prodavati recimo polugu od pola kilograma.

Druga opcija kupnje zlata odnosi se na ulaganje u neki fond koji se bavi tim plemenitim metalom. Od lani zagrebačka brokerska kuća Momentum brokeri trguje udjelima spomenutoga američkog SPDR-a i kao takva početna je adresa za sve domaće ulagače željne ulaska u taj svijet. Suvlasnik Momentuma Vilim Klemen naveo je razmjere trenutačnog interesa za zlatom te pritom objasnio da je gospodarska kriza glavni uzročnik svojevrsne nove ‘zlatne groznice’.

Ključ je u povjerenju. Ovdje je riječ o ulaganju u vrijednosne papire iz kojih stoji fizičko zlato. Vrijednost SPDR-a trenutačno je oko 31 milijardu dolara i svaki cent pokriven je u zlatu tako da, iako ga kupac ne vidi, ono postoji kao garancija uloga. Ulaganje u zlato nudi još jednu garanciju sigurnosti. Naime, očekuje se da će s gospodarskim oporavkom doći i inflacija. Dobra cijena zlata ulagača će dakle štititi i od te posljedice krize – kaže Klemen.

Da u Hrvatskoj iz dana u dan raste svijest o tome potvrđuju i njegova iskustva sa zahtjevima klijenata: – U posljednje vrijeme tri ili čak četiri od deset kupaca koji dođu u Momentum zainteresirani su za ulaganje u zlato. Da bismo ispunili njihove želje, sada tražimo i europske fondove koji se bave zlatom u koje će zainteresirani moći ulagati euro ili švicarski franak umjesto dolara – nastavlja Klemen te dodaje da je interes za zlatom u svijetu trenutačno toliki da ne treba čuditi ako se uskoro čuje i priča o nestašici. Naime, fondovi su počeli kupovati poluge da bi se osigurali od mase neizvjesnih dionica. Svakako manje interesantan od zlata, ali i dalje moćan zbog svoje briljantne dugoročne perspektive, na investicijskoj sceni trenutačno je dijamant. Stara židovska mudrost kaže da bogat i uspješan čovjek svoju imovinu na po 30 posto treba podijeliti na novac, nekretnine te dijamante i zlato. Istina je i da trenutačno u svijetu taj dragi kamen gubi na vrijednosti i do 20 posto, ali straha nema jer u posljednjih 100 godina dijamant, osim na kraće staze, nije gubio na vrijednosti.

Ulažu li Hrvati i u investicijske dijamante kao u zlato, pitali smo Ivu Večeru, direktora DIC-a, češke multinacionalne kompanije koja se jedina u Hrvatskoj bavi tim poslom.

U Hrvatskoj se po lako počinje stvarati svijest o investiranju u dijamante i u posljednje su vrijeme ostvareni neki poslovi. Ljudi su za početak kupovali manje komade od 15-ak tisuća eura, dakle karat i pol, ali interesa ima i za veće. Svakome tko nas pita objasnim da vrijednost dijamanta dugoročno ne pada, a u nekim slučajevima kao što je 5-karatni dijamant zna kao lani narasti i 74 posto – kaže Večera.

Predviđena prosječna zarada na dijamantima je od jedan do 37 posto na godinu. Jedini problem je što ulaganje u dijamante, da bi bilo isplativo, zaista mora biti dugoročno. Ako je kamen manji, od tri do pet godina, a ako je veći i do deset.

Bilo da je riječ o dijamantima ili zlatu, argumente protiv ulaganja u njih ovih je dana teško pronaći. U što vjerovati uostalom? Dionice možda, vjerojatno se pitaju svi oni koji su posljednje lomove na burzama osjetili i u vlastitom novčaniku. Vrijeme konzervativnih ulaganja stoga više ne bi trebalo biti bauk. Manji prinos u tom slučaju donijet će nešto čega nema već mjesecima. Miran san!