Potkraj 2008. inozemni dug RH dosegnuo je razinu višu od 39 milijardi eura. U usporedbi s krajem studenog bilježimo rast od 530 milijuna eura. Na godišnjoj razini ukupni je inozemni dug veći 5,79 milijardi eura ili 18,6%. Unatoč smanjenju inozemnog duga ostalih domaćih sektora, odnosno primarno poduzeća, potkraj prošle godine njihov udio u ukupnom inozemnom dugu i dalje dominira (43,8%). Znatan udio u ukupnom inozemnom dugu imao je i bankovni sektor (25,8%), a nastavljen je i rast njihove inozemne pasive započet u rujnu. Iznimno je važno da se domaće banke i dalje mogu zaduživati u inozemstvu, što pridonosi očuvanju stabilnosti tečaja i financijskog sustava. I ukidanje granične obvezne pričuve utjecalo je na posljednja kretanja inozemnog duga banaka. Inozemni dug države bio je 17,7%.
Depoziti kod poslovnih banaka porasli su tijekom siječnja 2,56 milijardi kuna, na 169,82 milijarde. U usporedbi s krajem istog lanjskog mjeseca razina depozita porasla je otprilike 14,52 milijarde kuna ili 9,3%. Već treći mjesec zaredom bilježimo godišnje smanjenje kunskih depozita, koji su 50,5 milijardi kuna. Devizni depoziti nastavili su znatno rasti tijekom siječnja, kad su povećani 2,13 milijardi kuna, na 119,32 milijarde. Na kraju ovogodišnjeg siječnja ukupni krediti dosegnuli su razinu od 250,82 milijarde kuna. U usporedbi sa samim krajem 2008. bilježimo rast od 4,23 milijarde kuna, a na godišnjoj su se razini krediti povećali 36,23 milijarde kuna, odnosno 16,9%. Očekivano, nastavio se trend većeg rasta kredita poduzećima. S obzirom na otežano financiranje u inozemstvu očekuje se da će se poduzeća i u nastavku godine više orijentirati na domaće izvore. I u sektoru stanovništva zabilježen je rast vrijednosti kredita, no ipak je primjetno da je nešto sporiji u usporedbi s prijašnjim godinama.
