Kontroverzni marketinški guru Martin Lindstrom nazvao je brend Apple religijom jer se ljubiteljima pri pomisli na tu inovativnu marku aktiviraju jednaki dijelovi mozga kao i pravim vjernicima kad razmišljaju o svojoj vjeri.
Stvaranje kulta štovatelja brenda najbrži je put do vječne slave. I dok bi se nad tom izjavom mogli zgražati vjernici, svaki menadžer koji želi ostaviti trag na tržištu htjet će od svog brenda stvoriti religiju, odnosno kod potrošača će nastojati stvoriti iste emocije kao i kad čuju riječ Gospodnju, Alahovu ili Budinu. Religija i brendiranje imaju više sličnosti nego razlika, pokazuje istraživanje koje je proveo marketinški guru Martin Lindstrom. On je potrošio tri godine života i sedam milijuna dolara proračuna ne bi li prikupio dovoljno informacija o tome kako i zašto ljudi kupuju te sve to ukoričio i objavio u svom novom bestselleru ‘Buyology’.
Lindstromov rad svodio se na analizu marketinškog efekta na mozgu dvije tisuće volontera i to uz pomoć FMRI-ja, inačice magnetske rezonancije. Spoznaje su uistinu fascinantne. Primjerice, Lindstrom je otkrio da kad je riječ o velikim kupnjama (automobil ili računalo), potrošači su lojalni određenom brendu do trenutka kad dobiju tri loša proizvoda. Drugim riječima, lojalni će kupci uzimati Fiat sve dok im se treći put ne pokaže da taj automobil za njih nije dobar. Kako su uoči izlaska njegove knjige objavljivali svjetski mediji, jedno od šokantnijih otkrića bilo je da pušači popuše 13 posto više cigareta ako puše iz kutije koja nosi upozorenje o štetnosti. Volonteri pušači bili su upitani znače li im išta oznake na cigaretama. Kao što se moglo očekivati, pušači su se složili da uistinu funkcionaliraju, iako im je mozak odašiljao sasvim suprotne signale.
Upravo su zbog tog istraživanja na internetu korisnici pokrenuli rasprave treba li slušati takva istraživanja i na bilo koji ih način uvrstiti u politiku razvoja proizvoda ili vođenje kampanje. Skeptici su Lindstroma nazvali šarlatanom, a fanovi stali na njegovu stranu tvrdeći da mnogo primjera iz knjige drži vodu. E pa, povezivanje brendinga i religije jedno je od takvih. Lindstrom je tako brend Apple nazvao religijom, jer se ljubiteljima pri pomisli na tu inovativnu marku aktiviraju jednaki dijelovi mozga kao i budistima kad razmišljaju o svojoj vjeri. Steve Jobs i njegov marketinški tim uspjeli su okupiti prave štovatelje zahvaljujući činjenici da je Appleov logotip jedan od najprepoznatljivijih na svijetu, a uspjeli su se povezati sa svijetom filma i filmskih fanatika.
No, Lindstrom nije stao samo na iznošenju primjera Applea već je vezu između religije i brendova razradio tako što je iznio deset stvari koje dijele oba pojma. Za početak, vjernici i fanovi nekog brenda dijele jednak osjećaj pripadnosti. Lindstrom kao primjer iznosi brend Weight Watchers. Riječ je o brendu istoimene kompanije koja se specijalizirala u industriji mršavljenja. Prisutna u tri deset zemalja svijeta, nudi usluge kontrole mršavljenja, proizvode vezane uz taj segment, ali i povezuje korisnike koji razmjenjuju savjete, mišljenja i ideje. Prema nekim procjenama, ‘weight watchers’ okupili su čak dva milijuna korisnika, a bez njihovog angažmana i truda da međusobno podijele problematiku gubljenja i/ili zadržavanja težine ne bi bilo ni tako jakog brenda. Ne naglašavaju li vjerski vode da su ljudi zapravo temelj svake crkve? Jasna je vizija drugo što je izdvojio marketinški guru i ponovo se vratio na primjer Applea. Prema njemu, Steve Jobs imao je jasnu viziju o tome što želi napraviti sa svojim poduzetništvom još sredinom osamdesetih kad se nije moglo ni naslutiti da će se Apple pretvoriti u tolikog inovatora na IT tržištu.
