Kašnjenje od 10 godina

konzorciju ako se raspisje međunarodni natječaj, no govoriti u javnosti da ZL pregovara s Bečom neu-mjesno je – komentira direktor ZL-a Zagreb Boško Matković.

Poznajem direktora bečkog aerodroma i pouzdano znam da Beč nije zainteresiran za investiranje u ZL Zagreb kao ni i jedna druga europska zračna luka jer sve su one toliko opterećene kreditima i vlastitim proširenjem do 2020. da nitko nije lud taj novac trošiti na tuđe aerodrome. No zato svaki dan dobivamo pozive od raznih građevinskih tvrtki i fondova – dodaje Matković.

Predsjednica saborskog Odbora za promet Alenka Kočića Čičin-Šain misli da s novim aerodromom država kasni već deset godina i da je Hrvatska već odavno u brojkama trebala nadmašiti Budimpeštu, no da je u ovom trenutku koncesijski model bolji ni od kakvog.

Država je sa svojih 55 posto većinski vlasnik ZL-a, pa će se odluka o modelu donositi isključivo na razini države – komentira Bandićev stav Čičin-Šajn.

Slože li se svi vlasnici o koncesiji, do raspisivanja natječaja i sastavljanja koncesijskog ugovora proći će još najmanje dvije godine.

Predstavnici vlasnika aerodroma prilično su ljutiti na Juru Radića jer je IGH do sada već dvaput našteto projektu, kad je izašao u javnost tijekom natječaja i nakon natječaja s pogrešnom cijenom projekta, pa su Radića svi morali ispravljati jer pojma nije imao koliko mu stoji projekt. A 240 milijuna eura sada zvuči previše. Prije tri mjeseca formirano je i Povjerenstvo za prijedlog financijske konstrukcije idejnog rješenja, no ono se do sada nijednom nije sastalo.

Lako je moguće da potencijalni partner ili koncesionar pristane na investiciju, ali uz jeftinije ili samostalno projektiranje, prema čemu Jure Radić gubi posao, pa nije čudno da je IGH sada u položaju ‘drž’ – ne daj’ jer će bilo koji investitor htjeti jednostavnije i jeftinije rješenje. A isto se tako može dogoditi da za projektiranje bude odabran drugi autor natječaja. O IGH-ovim samostalnim pregovorima i kontaktima s potencijalnim partnerima nismo uspjeli ništa doznati u toj tvrtki jer su i Radić i osoba zadužena za odnose s javnošću – na godišnjem odmoru.

Matković misli da nedostatak modela samofinanciranja nije visina investicije. Država bi u četiri godine davala 70 milijuna kuna na godinu, Grad 50-ak milijuna, a Zračna luka 30 milijuna sada i 30 putem dobiti iz poslovanja u iduće četiri godine. Drugu polovinu investicije pokrila bi Europska investicijska banka – taj dio priče zapravo i jest problem jer bi banka tražila državno jamstvo koje si Hrvatska u ovom trenutku ne može priuštiti. Stoga se model samofinanciranja napušta, što će prije ili poslije morati prihvatiti i zagrebački gradonačelnik ne bude li želio ući u izravan sukob s premijerom prije lokalnih izbora. A možda upravo takav sukob i sam provocira.