Podaci za robnu razmjenu s inozemstvom za početak 2009. pokazuju da su negativna kretanja u zemljama koje su naši najvažniji trgovinski partneri snažno utjecala na pad izvozne aktivnosti. Tako je tijekom siječnja zabilježeno smanjenje izvoza od 26,5% na godišnjoj razini. Istodobno snažan pad cijena na svjetskim robnim burzama i smanjenje osobne potrošnje zabilježeno u Hrvatskoj rezultiralo je snažnim padom uvozne aktivnosti koji je tijekom promatranog mjeseca bio čak 32,2%. Navedena kretanja u siječnju prouzročila su deficit u robnoj razmjeni od 516 milijuna eura, što je smanjenje deficit na godišnjoj razini od čak 37%. Zabilježeni deficit u robnoj razmjeni najniža je razina deficit u protekle gotovo četiri godine.
Brži pad robnog uvoza od izvoza na godišnjoj razini utjecao je na veću pokrivenost uvoza izvozom, koja je u siječnju bila 50%. Takva kretanja u robnoj razmjeni s inozemstvom mogla bi povoljno utjecati na tekući račun platne bilance. U sljedećem razdoblju očekujemo nastavak takvih kretanja zbog daljnjeg usporavanja ekonomskih aktivnosti u Hrvatskoj, ali i zemljama trgovinskih partnerima.
Na kraju listopada 2008. javni dug, uvećan za dug HBOR-a, bio je 135,6 milijardi kuna. Tijekom listopada zabilježen je rast promatrane razine zaduženja u iznosu od 2,17 milijardi kuna, što je, prije svega, posljedica povećanja duga središnje države. U usporedbi s krajem listopada 2007. bilježimo rast od 7,8 milijardi kuna, odnosno 6,1%. Dug opće države, bez duga HBOR-a i izdanih državnih jamstava, iznosio je 106 milijardi kuna.
U strukturi javnoga duga i dalje najveći udjel ima dug središnje države, koji je na kraju prošlogodišnjeg listopada iznosio 85,6 milijardi kuna. U listopadu je zabilježeno povećanje zaduženja središnje države od 1,22 milijarde kuna.
