Home / Financije / Ulazak Hrvatske u NATO-savez u travnju nije upitan

Ulazak Hrvatske u NATO-savez u travnju nije upitan

Na Sajmu Split četvorni metar izložbenog prostora stoji od 68 do 78 eura, no cijena je podložna izmjenama jer ovisi o načinu avansnog plaćanja, poziciji izložbenog prostora i sl. Na Zagrebačkom velesajmu cijene izložbenog prostora kreću se ovisno o sajmu od 60 do 80 eura za četvorni metar. Međutim, to su bruto cijene koje ovise i o veličini i vrsti izložbenog prostora, odnosno o količinskim i drugim popustima, o pravodobnoj prijavi izlaganja, o vremenu plaćanja i sl., pa se troškovi mogu smanjiti i više od 40 posto. Tu su i tzv. ukupni paketi s relativno niskom cijenom nastupa. Cijena pak za informatora jest 22, a hostese 32 kune na sat. Na njemačkim je sajmovima cijena četvornog metra od 100 do 250 eura. No sama cijena izložbenog prostora samo je trećina ili čak i manje od ukupnih troškova vezanih uz nastup na sajmu. Ostale usluge, uključujući informatora, mogu varirati ovisno o ponuđaču i o vještinama pojedinih suradnika.

Na sajmovima u Frankfurtu i Hannoveru prijave završavaju i do godinu prije održavanja. Redbe radi, putem interneta možete kupiti avionsku kartu, knjigu i slično, ali hoćete li kupiti skupocjeni bager ili neki luksuzni predmet? Mislim da ćemo svi ‘a priori’ htjeti uživo vidjeti nešto što pretpostavlja velika ulaganja – objašnjava Igor Bagarić, direktor Sajma Split, i dodaje da je tržište danas sve sklonije specijaliziranim sajmovima, tako da svatko treba izlagati na sajmovima u svojoj branši.

S druge strane, ima li previše izlagaca, gubi se prepoznatljivost i efikasnost. Samo oni s jedinstvenom ponudom mogu biti primijećeni. Napretku sajmovi pridonijet će i razvoj trenda ekstroverzije, koji označava potrebu za kontaktima, okupljanjem i stvaranjem formalnih i neformalnih zajednica.

Tvrtke koje izlažu na sajmovima, tvrde upućeni, često ne postavljaju jasne ciljeve svom nastupu, pripreme su manjkave i često improvizirane, a slabo koriste i potencijale sajmovi.

  • Izložitelji ne iskorištavaju dovoljno multifunkcionalnost sajmova u odnosu na sve ostale marketinške instrumente. Pogreške se javljaju i kod sajamskih timova, gdje često više pozornosti posvećujemo izgledu hostesa umjesto da se na sajmove šalju kompetentni prodajni i tehnički i tehnološki potkovani kadrovi – tvrdi Katja Luka Kovačić, direktorica Zagrebačkog velesajma. Priznaje da Zagrebački velesajam, iako je godinama bio najveća ‘tvornica izvoza’ hrvatskoga gospodarstva, lagano gubi tlo pod nogama.

Slično misli i Milan Galić, zastupnik hrvatskih izlagaca na sajmovima u Frankfurtu i Hannoveru.

  • Neizvjesne prilike, nažalost, sile naše poduzetnike da neke odluke donose u posljednji trenutak, pa je tako i kad je riječ o nastupu i prijavi na sajmove. Kasna prijava ostavlja malo mogućnosti za izbor lokacija i adekvatnih sajamskih hala, nekad se ostane i bez mjesta. Za one koji ipak nakon kasne prijave dobiju prostor, ostane malo vremena za pripremu: ne naprave se materijali u dovoljnom broju i na stranim jezicima, osoblje se ne pripremi dovoljno i štandovi se skromno opreme – zaključuje Milan Galić.