Niže cijene usluga

Karlovački se Kordun Lav uz ovogodišnje predstavljanje na dva internacionalna sajma Macef Milano i Maison&Objet Pariz od 13. do 17. veljače 2009. još jedanput uspješno predstavio na najvećem svjetskom sajmu široke potrošnje Ambiente 2009. u Frankfurtu. Ovo je već sedma godina predstavljanja Kordun Lava na tomu vodećem svjetskom sajmu. Iako se osjećaju posljedice svjetske krize, na sajmu je uspostavljeno više od pedeset novih kontaktata, a izložbeni prostor hrvatske tvrtke posjetili su i dugogodišnji poslovni partneri.

Raiffeisen banka otvorila je poslovnicu u Đakovu na Trgu dr. Franje Tuđmana 3, koja pripada podružnici Osijek, i uručila tri donacije pojedinačne vrijednosti 10.000 kuna. Donacije su dodijeljene Udruzi za pomoć osobama s mentalnom retardacijom Đakovo, Dječjem vrtiću Đakovo i Plivačkom klubu Đakovo. RBA je prisutan u 37 gradova diljem Hrvatske i posluje putem 68 poslovnica.

Tvrtka Tisak je u centru Zagreba na Trgu bana Josipa Jelačića 17 i u Gajevoj 2, na mjestu nekadašnje knjižare Znanja, otvorila dva nova multimedijska centra TISAKmedia. Riječ je o novom formatu prodajnih mjesta nastalih prema uzoru na mnoge europske metropole u kojima Tisak svojim kupcima nudi nove i kvalitetnije standarde u prodaji tiskovina, knjiga i multimedijskih proizvoda. Novo prodajno mjesto TISAKmedije rezultat je poslovne suradnje izdavačko-knjžarske kuće Znanje i tvrtke Tisak. Dosad je vrata otvorilo sedam TISAKmedija centara, i to u Puli, Opatiji, Hvaru, Splitu i još dva u Zagrebu. Sljedeće svečano otvorene TISAKmedije, i to 10., jubilarno, bit će ponovno u centru Zagreba, u Frankopanskoj ulici.

Kako bi omogućila neometano odvijanje proizvodnje u razdoblju gospodarske krize i pozitivno utjecala na likvidnost i konkurentnost proizvođača, Hrvatska banka za obnovu i razvitak pokrenula je novi program – kreditiranje proizvodnje. Kreditni program ponajprije je namijenjen malim i srednjim poduzetnicima, a provodit će se putem poslovnih banaka. Novcem kredita omogućit će se kreditiranje obrtnih sredstava za pripremu proizvodnje, premošćenje do naplate prodane robe ili cijeli ciklus od pripreme proizvodnje do naplate prodane robe.

Visina kredita ovisit će o raspoloživim sredstvima HBOR-a, mišljenju poslovnih banaka, proračunu potrebnih obrtnih sredstava, visini poslovnih prihoda te mogućnosti korištenja državne potpore male vrijednosti. Prednost u obradi imaju zahtjevi za kredit do osam milijuna kuna, a trgovačka društva, obrtnici ili zadruge koji su registrirani i obavljaju proizvodnu djelatnost mogu dobiti kredit iz tog programa na rok od tri ili šest mjeseci. Kamatna stopa iznosi tromjesečni EURIBOR + 3,75 posto na godinu, što je trenutačno 5,65 posto na godinu.

U HBOR-u vjeruju da će novi kreditni program omogućiti povoljnije financiranje tekućeg poslovanja robnih proizvođača, što je posebno važno u razdoblju produljivanja rokova naplate prodane robe, pada narudžbi na domaćem i inozemnom tržištu, ali i pogoršanih uvjeta financiranja poslovnih banaka.

Overseas Express je najavio otvaranje novog logističko-distributivnog i skladišnog centra u Matuljima, investiciju vrijednu 3,5 milijuna eura. Novi, 1.500 m² veliki distributivni centar projektiran je i postavljen kao središnji HUB za ključne regije Rijeku, Kvarner i Istru te će i dalje podržavati i ispunjavati visoke standarde usluge i kvalitete dostave u 24 sata na području regije. Novi veliki logistički centar smješten je na 5.000 m² površine i pterostruko povećava ukupne Overseasove skladišne kapacitete omogućavajući stalno zadovoljavanje potreba tržišta.

Tvrtka Carlsberg Croatia objavila je da je u 2008. povećala ukupan volumen prodaje više od 13 posto, odnosno da je lani prodano gotovo 740 tisuća hektolitara piva. U koprivničkoj pivovari navode da je njihov volumen prodaje u Hrvatskoj porastao šest posto u odnosu 2007. godinu dok je istodobno ukupno hrvatsko tržište piva palo 1,6 posto. Tako je tržišni udjel Carlsberga Croatijsa na domaćem pivskom tržištu bio 16,3 posto, a u 2007. godini 15,2 posto.

Zagrebačka tvrtka Geofoto potpisala je ugovor s ROLTA Middle Eastom o aerofotogrametrijskom snimanju u Sudanu. Riječ je o prvom Geofotovu poslu u toj zemlji vrijednom milijun dolara.

Agregati i betoni Put Sarajevo, članica Nexe Grupe, počela je proizvodnju betona u novoj betonari u Tuzli. Betonara ima najveći kapacitet u Tuzlanskom kantonu, a vrijednost investicije je 1,600,000 eura. Već je potpisan ugovor o proizvodnji i isporuci deset tisuća prostornih metara betona. Očekujemo da ćemo pokretanjem proizvodnje betona u Tuzli biti u stanju osvojiti znatan dio tržišta i u TK. U betonari je zaposleno sedam radnika – rekao je direktor Agregata i betona Put Sarajevo Edin Forto.

Vijeće ministara BiH donijelo je odluku o dozvolama za Univerzalne mobilne telekomunikacijske sustave. Dozvole će biti dodijeljene BH Telecomu, Telekomu Srpske i HT-u Mostar. Operatori su dužni uplatiti 15,000,000 eura u protuvrijednosti KM na dan uplate. Rok za uplatu je sedam godina od dana dobivanja dozvole, uz ‘grace’ razdoblje od dvije godine. Nakon isteka tog razdoblja operatori će uplaćivati tri milijuna eura svake godine dućih pet godina.

Nepodmirene proračunske obveze iz prošle godine Vlada Federacije BiH pokrit će kreditom komercijalnih banaka koji planira realizirati do kraja prvoga kvartala ove godine, najavio je premijer FIBIH Nedžad Branković. Dug unesen za plaćanje jest oko 180 milijuna KM. Imamo i obveze prema odlukama koje smo donosili, a koje nisu obračunate i unesene u trezor i, ovisno o vremenu kad su donesene, one su između 30 i 80 milijuna KM – rekao je Branković. O kreditu za podmirenje tog duga, istaknuo je, razgovarali su i sa Svjetskom bankom i Međunarodnim monetarnim fondom. Za realizaciju tih aranžmana treba vremena, a mi u drugom kvartalu trebamo pripremiti rebalans – dodao je Branković. Smatra da rast industrijske proizvodnje u FIBIH, koji je u siječnju manji nego u prethodnom mjesecu, pokazuje da se gospodarstvo treba osigurati svjež novac te da je najbolje povući sredstva od sukcesije i neprivatiziranoga kapitala.

Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Nikola Špirić razgovarao je s predstavnicima Udruženja banaka BiH o mogućim mjerama za prevladavanje efekta globalne ekonomske krize na bh. ekonomiju. Špirić je naglasio nužnost očuvanja povjerenja u komercijalne banke, ističući da taj proces mora biti dvosmjerni. Pozvao je banke da pronađu mogućnost smanjenja postojećih kamatnih stopa na kreditna sredstva uz istodobno povećanje kamatnih stopa na štednju stanovništva. Predstavnici banaka upozorili su da se zakonski propisi koji reguliraju oblast dohotke i poreze u Brčko Distriktu bitno razlikuju od entitetskih i da to stvara probleme poreznim obveznicima. Da nema mjesta za smanjenje kamata smatraju pak u prvoj komercijalnoj banci koja je objavila rezultate poslovanja za prošlu godinu – u Volksbanku BH. Ta je banka objavila i planove za ovu godinu te svoje procjene kako će odgovoriti na aktualnu krizu koja je zahvatila i bh. ekonomiju. Direktor Volksbanka BH Reinhold Kolland izjavio je da zbog skupoga kapitala na svjetskom tržištu, povećanja kamata na oročene depozite i rizi- ka plasmana kredita nema uvjeta za smanjenje kamatnih stopa na kredite. Najavio je i da će biti smanjene kamatne stope na oročene depozite, što se već dogodilo u nekim zemljama – Njemačkoj, Austriji, Sloveniji. Prema njegovim riječima, Volksbank BH namjerava povećati plasman kredita gospodarstvu i povećati udio tih kredita, a smanjiti plasmane građanstvu. Plan Volksbanka BH d.d. za 2009. predviđa povećanje kreditnog opsega devet, depozita 13 posto te bilancne sume na 932 milijuna KM, što bi bilo povećanje od osam posto.

Industrijska proizvodnja u Federaciji BiH u siječnju je bila 11,1 posto manja u odnosu na isto razdoblje prošle godine, pokazuju podaci Zavoda za statistiku FIBIH. Taj je sektor u siječnju zabilježio i pad od 19,2 posto u odnosu na prosječnu mjesečnu proizvodnju u prošloj godini, odnosno 21,2 posto u usporedbi s prosincem.

U Mostaru je prošli tjedan upričena prezentacija projekta ‘Razvoj malog i srednjeg poduzetništva u FIBIH’. Federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Velimir Kunić istaknuo je da se nada da će malo i srednje poduzetništvo u FIBIH uskoro dostići razinu razvijenosti kao i u zemljama regije te zapadnim zemljama. Naveo je da je u FIBIH trenutačno 130.000 zaposlenih u malom i srednjem poduzetništvu.

Prema podacima Udruženja društava za leasing u BiH Raiffeisen Leasing drži prvo mjesto na tržištu vozila s 29 posto tržišnog udjela i opreme s 30 posto tržišnog udjela uz stalni rast novog ugovorenih leasing aranžmana. Pokazatelji za 2008. godinu pokazuju i porast bilančne sume za 26 posto i ukupnoga kapitala od 131 posto. Kako je priopćeno iz te kuće, opća financijska kriza, koja je snažno pogodila auto-industriju, traži brzu i efikasnu reakciju. Raiffeisen Leasing odgovorio je smanjenjem postojećih cijena svojih leasing aranžmana. Snizujući cijene, uz isti stupanj kvalitete usluge za svoje klijente kompanija poručuje da se ovi teški trenuci mogu najbolje prebroditi prilagođavanjem trenutačnim zahtjevima tržišta.

Za kupnju bijeljinske prehrambene industrije Save u stečaju zainteresirane su tri kompanije – Bobar, Pavlović internacional i Agro BN, izjavio je stečajni upravnik Save Nebojša Matić. Dodao je da je u tijeku izrada plana reorganizacije proizvodnje i da je Vlada Republike Srpske formirala stručno povjerenstvo koje će predložiti rješenje za oporavak tvrtke. Prema planu na sadašnjoj lokaciji tvornice nastalo bi osam manjih. Matić je istaknuo da je kompanija Bobar prošle godine pomogla Savi davanjem beskamatnih kredita i zahvaljujući tome Sava je uspjela održati proizvodnju te u najtežim uvjetima prerađuje voće i povrće. Nekadašnji kapaciteti Save bili su prerada 12.000 tona poljoprivrednih proizvoda na godinu. Kompanija Bobar financijski je pomogla Savi, ali ona je samo jedan od zainteresiranih za kupnju tvornice. Ima ista prava kao i druga dva kupca.

BiH ima veliku šansu u proizvodnji ribe s obzirom na to da ima kvalitetan matični fond, kapacitete za udvostručenje proizvodnje, izvoz žive ribe i ukupnu proizvodnju i do deset tisuća tona ribe, izjavio je prof. dr. Adnan Jažić s Veterinarskog fakulteta u Sarajevu. Naglasio je da su najveći problemi domaćih proizvođača ribe skupa hrana iz uvoza, nedostatak stimulativnih sredstava, ali i izbjegavanje pojedinih farmera da primjenjuju važeće propise te nekontrolirani uvoz. Rekao je i da su procjene Organizacije UN-a za hranu i poljoprivredu da će u 2010. godini proizvodnja hrane u akvakulturi dostići 40 posto, što je interesantno za BiH jer raspolaže znatnim potencijalima u tom području.