Irene Rosenfeld prema svim je anketama i listama prestižnih poslovnih časopisa jedna od najmoćnijih žena svijeta. Na čelo Kraft Foodsa došla je 2006. kao izvršna direktorica, a početkom 2007. postala je predsjednicom Upravnog odbora.
Kraft je 2008. završio s 42,2 milijarde dolara prihoda u odnosu na godinu prije kad je prihod bio 37,2 milijarde.
„Kad sam bila mala, htjela sam postati predsjednica SAD-a“ – opisuje svoje snove iz djetinjstva Irene Rosenfeld. SAD još nije spreman izabrati ženu na čelo svoje zemlje, ali jesu velike američke korporacije. Rosenfeld je uspjela djelomično ostvariti san: u ožujku 2007. izabrana je za predsjednicu Upravnog odbora Kraft Foodsa, jedne od najvećih svjetskih prehrambenih tvrtki čiji je glavna izvršna direktorica postala nepunu godinu dana prije, u lipnju 2006.
Kraft Foods je sa svojim brojnim robnim markama zastupljen u 99 posto kućanstava SAD-a i u mnogima drugima u 150 država diljem svijeta. Proizvodi su pogoni također u mnogim zemljama; tvrtka ima ukupno 103.000 zaposlenih. Rosenfeld je tako sada jedna od najuspješnijih poslovnih žena na svijetu. Šefica je po prometu drugoga najvećeg prehrambenog poduzeća na svijetu (prvi je Nestlé) odnosno trećega najvećeg (iza Nestléa i Pepsija) kad je riječ o proizvodnji hrane i napitaka.
Pod njezinim je vodstvom početkom travnja 2007. Kraft Foods prestao biti dio grupacije Altrije (nekadašnji Philip Morris) i od tada je neovisna korporacija koja kotira na burzi, za što se uvelike zalagala upravo Rosenfeld. Potkraj iste, 2007. godine Wall Street Journal stavio ju je na 10. mjesto ljestvice ‘žena na koje treba svratiti pozornost’, Forbes na 9. mjesto rang-liste ‘najmoćnijih žena na svijetu’, a na sličnoj listi časopisa Fortune popela se na peto mjesto. To nije bilo bez razloga. Početkom ovog desetljeća postalo je jasno da su prošla vremena kad se podrazumijevalo da će ljudi u supermarketima automatski kupovati tradicionalne marke. To je bio i problem Kraft Foodsa, za koji su mnogi upozoravali da ima previše ‘inertnih’ brendova.
U prvoj punoj godini s Rosenfeld na čelu korporacije je zabilježila 37,241 milijardu dolara. Poslovni se uspon nastavio i u relativno teškoj 2008. Lani je ukupni prihod ponovno porastao, čak 16,8 posto, na 42,2 milijarde dolara. Međutim, kao što se moglo očekivati, u posljednjem tromjesečju 2008. pala je dobit po dionici (engl. earnings per share), ponajprije zbog troškova povezanih s restrukturiranjem korporacije. Rosenfeld i njezini suradnici tvrde da dobri poslovni rezultati u 2008. pokazuju kako je bila uspješna i druga godina trogodišnjeg programa restrukturiranja. Cijena dionice u proteklih godinu dana nije previše varirala, to jest pala kao što je bio slučaj s mnogim drugim poznatim tvrtkama: tijekom 2008. najviša joj je cijena bila 34,97, a najniža 24,75 dolara.