-
Jeste li zadovoljni prošlogodišnjim rezultatima? Teško je biti decidiran. Rekao bih da smo zadovoljni rezultatima, ali ne i nekim posljednjim zbivanjima. To se prije svega odnosi na Arenu Zagreb. Taj je objekt napravljen vrlo kvalitetno, u kratkom roku i već je postao jedan od simbola Zagreba, ali posljednji događaji u vezi s trajnom uporabnom dozvolom pokvarili su dojam uspješne poslovne godine i bacili sjenu na projekt koji ju je obilježio.
-
Kako gledate na neuspjeh dokapitalizacije? Dokapitalizacija nije uspjela iz dosta jasnih razloga. Dio uzroka kriza je financijskog tržišta. S druge strane, nisu se realizirale najave institucionalnih investitora, prije svega domaćih mirovinskih fondova. Trećinu kapitala osigurali su strani investitori, ali nakon što je prvi krug pokazao da je interes kod domaćih ulagača iznenada splasnuo, i ostali su se povukli. U ovoj je situaciji njihovo povlačenje sasvim razumljivo.
-
Hoćete li novac potražiti na tržištu kapitala kroz obveznice ili komercijalne zapise? Razmišljamo i o takvim opcijama. Ingra s velikim uspjehom provodi program izdaja komercijalnih zapisa u visini od 150 milijuna kuna još od 2006. godine. O tome danas treba dobro promisliti.
-
Postoji li mogućnost ulaska nekog strateškog investitora u Ingru? Dosta smo daleko došli u razgovorima s međunarodnim institucijama koje imaju interes podržati nas i u projektima u široj regiji.
-
Znači li neuspjela dokapitalizacija i smanjenje opsega poslova? U Hrvatskoj znači. Imamo poslove na autocestama, projekt u Dubrovniku ćemo završiti, a dinamika realizacije ostalih ovisi će o raspoloživim sredstvima i stanju na tržištu. Mislim da ova kriza neće biti kratkoga dana, tako dugo dok se ne stabiliziraju uvjeti na tržištu projekti će stajati. U situaciji kad se kamate bliže iznosu od 10 posto, nema isplativih projekata. Računamo na poslove u inozemstvu, gdje smo radili pedesetak godina, primjerice u Alžiru i Iraku. Svako gana dolaze novi tenderi, od kojih većinu financiraju međunarodne institucije kao što je Svjetska banka.
-
Kakva je konkurencija na tim tržištima? Danas su tamo prisutne američke kompanije, ali s obzirom na najavljenje povlačenje stranih trupa, dio njih mogao bi napustiti tržišta i osloboditi prostor za nas.
-
No, većina je tih projekata tek u najavi i početnoj fazi. Nije, već radimo na rekonstrukciji hidrocentrale Haditha, s prvom jedinicom, a iza toga ih slijedi još pet. Posjetio nas je njihov ministar energetike i uvjereni smo da će se ti poslovi realizirati. Tu je riječ o ugovorima vrijednosti nekoliko milijuna eura koji se vrte u kontinuitetu, to je jedna vrsta ulaznice i korak naprijed prema realizaciji većih projekata.
S kamatama blizu 10 posto nema isplativih projekata
Kad će se to reflektirati na financijske rezultate? U prvih devet mjeseci bilježite pad prihoda iz inozemstva. Padali su zato što je prihod u zemlji enormno rastao, ponajprije zbog Arenu Zagreb. Naša intencija je imati najmanje 50 posto prihoda iz inozemstva, budući da u Hrvatskoj možemo očekivati smanjenje investicija.
Nije li to preambiciozno? Nije, ako se realizira samo jedan od većih projekata za koje se natječemo, a čija je vrijednost mjeri u stotinama milijuna eura. Države s kojima surađujemo nisu toliko opterećene financijskom krizom i vjerujem da će se realizacija u inozemstvu dogoditi.
Kad ćete krenuti u projekt šoping-centra na Laništu? Najveći je dio financijske konstrukcije zatvoren, a do kraja sljedećeg mjeseca mislimo pribaviti i ostatak. Bez obzira na dokapitalizaciju, nastavljamo projekt, a postoje i interesi inozemnih ulagača za čitavu priču tako da nema sumnje da će se to realizirati. Većinu smo zakupaca osigurali, a oni za sobom vuku ostale.
Unatoč tome, Uprava tvrtke uvjerena je da taj zastoj u pribavljanju svježega kapitala neće ometi planove za ovu godinu, pogotovo što se tiče početka gradnje kompleksa na Laništu.
- Lanište ide dalje. Sudeći prema riječima predsjednika Uprave Igora Oppenheimera, većina je sredstava za početak gradnje komercijalnog dijela koji se nastavlja na Arenu Zagreb osigurana, dok bi se ostatak trebao iznaći do kraja ožujka. Na koji način, nije želio detaljno objašnjavati. Jednako kao i kad je riječ o pronalasku potrebnoj kapitala, Oppenheim optimistično gleda i na rješenje problema u vezi s Arenom Zagreb, jednom od kapitalnih projekata na koji je ta tvrtka izuzetno ponosna, prije svega zbog iznimno kratkog roka u kojemu je realiziran. Posljednji događaji u vezi s pribavljanjem uporabne dozvole (sukob s IGH-om) te odbijanje Grada Zagreba da uplati prvu ratu koja dospijeva na naplatu posljednjeg dana ožujka, stavili su u sjenu taj projekt. Uz konačno dobivanje uporabne dozvole i prve rate kredita za Arenu, u Ingri računaju da će ove godine nastaviti gradnju komercijalnih sadržaja na Laništu. Do kraja godine trebali bi biti dovršeni projekti poslovno-stambenoga kompleksa u uvali Lapad u Dubrovniku te poslovi gradnje autocesta, a ovih se dana dovršava i gradnja stambenih objekata na zagrebačkom Srebrnjaku. Nakon njihovog dovršetka, Ingra se ipak više namjerava okrenuti stranom tržištu. Uvjeti poslovanja u Hrvatskoj uvelike su otežani te je teško očekivati iste profitne stope koje su ta, ali i mnoge…
