Rast usprkos recesiji

Hrvatska je, kao teritorijalno relativno mala zemlja, upravo zbog mora velika turistička zemlja. Tisuću i sto otoka, otočića i hridi čini je veličanstvenim i jedinstvenim morskim carstvom. To je sjajna osnovica za razvoj maritimnog turizma u svim oblicima, od kojih je svakako najrazvijeniji i trenutačno najatraktivniji nautički turizam. Hrvatska kao jedna od najvažnijih turističkih odredišta na Sredozemlju ima dugu turističku tradiciju i velike razvojne mogućnosti. Ima 5.790 kilometara obale, od čega 4.012 kilometara otočne linije. Zahvaljujući velikoj razvedenosti obale i prirodnom bogatstvu postala je top-odredištem nautičkog turizma, koji postaje sve važnijim dijelom ukupne turističke ponude. Nautički turizam jedan je od najatraktivnijih, najperspektivnijih, ali i najprofitabilnijih turističkih proizvoda. Danas Hrvatska ima 50 marina. Ukupni su kapaciteti luka nautičkog turizma 15.834 vezova u moru i 5.186 mjesta na suhom (DZS-ov podatak iz 2007.).

Godine 2008. zabilježeno je više turističkih dolazaka i više noćenja u odnosu na 2007., a procjenjuje se da će i noćenja i dolasci u sljedećem razdoblju – usprkos gospodarskoj recesiji u cijelom svijetu – ipak i dalje rasti. Prihod od međunarodnog turizma u 2007. bio je 6,74 milijarde eura. Udio maritimnih oblika turizma svake je godine veći zahvaljujući sve većem broju čarterskih tvrtki, ronilačkim centrima, krstarenju motornim jedrenjacima i drugim vrstama ponude.

Prednosti su toga turističkog proizvoda očuvana prirodna bogatstva i okoliš, kulturno i povijesno naslijeđe, blaga mediteranska klima i bliza europskih tržišta te mogućnosti aktivnog odmora u ekološki zaštićenim odredištima. U skladu s aktualnim trendovima na inozemnom turističkom tržištu hrvatski se turistički proizvod razvija, poštujući autohtone regionalne specifičnosti, u različitim vrstama selektivnog turizma: nautički i ronilački turizam, krstarenje motornim jedrenjacima, turizam na seoskim domaćinstvima, konjički, sportski, izletnički, zdravstveni, pustolovni, kongresni, ekološki, lovni, ribolovni, kulturni i vjerski turizam.

Udruženje hrvatskih marina okuplja 50 marina s cijelog područja hrvatskoga Jadrana, od Umaga do Dubrovnika, od kojih je 21 u sustavu ACI-ja, d.d. Opatija. U nastojanju da se kvalitetom i vrstom usluge kao i sadržajem prilagode suvremenim potrebama i željama nautičkoga gosta, hrvatske su marine dodatno oplemenile sadržaje, od vrhunske tradicionalne kulinarne, obvezne vode i električne energije, zdravstvene ambulante, usluga čarterskih tvrtki do uporabe apartmana te elektroničkog nadzora i osiguranja imovine i opreme gostiju. U njima se uz poznatu ponudu može unajmiti brodica ili jahta jedne od brojnih čarterskih tvrtki, a i ponuda ronilačkih centara sve je bogatija. Kategorije pojedinih marina objavljene su na internetskim stranicama Ministarstva turizma. Aktivnosti Udruženja hrvatskih marina kao izvršno tijelo organizira njegovo Vijeće. Vijeće Udruženja se, među ostalim, ističe aktivnostima vezanim uz promociju hrvatskih marina na svim važnim emitivnim europskim tržištima, a također surađuje s nautičkim udrugama u Njemačkoj, Austriji i Sloveniji. Prati i aktualnu problematiku u poslovanju marina i zalaže se za njezino što brže i kvalitetnije rješavanje.

Ribarstvo i robeni putnički promet zahtijevaju plovila raznih tipova. Upravo su te potrebe diktirale razvoj hrvatske brodogradnje i popratnih djelatnosti.

Hrvatska je samostalnost dočekala s 22 mala brodogradilišta u društvenom vlasništvu i više obrtničkih radionica za izradu i popravak brodica. Tijekom 90-ih godina neslavno su propadali i konačno propali svi veliki proizvođači malih plovila (Kvarnerplastika, Jugoplastika, Drvoplast, Greben). Dijelom na njihovim kalupima nastajali su novi proizvođači koji su radili u vrlo teškim uvjetima. Do 2002. već ih je poslovalo 58. Trend osnivanja novih poduzeća nastavlja se i danas, ali s novom kvalitetom. U skladu s time povećava se broj zaposlenih u maloj brodogradnji, ali i ukupan prihod tih tvrtki, čemu pridonosi i to što je u funkciju stavljeni više pogona (Prinz Adriatic, Orosavlje; AD Brodovi, Solin; Elan motorni brodovi, Obrovac; Marina sport, Bakar; Grašo, Pula), a i drugi proizvođači ponudili su tržištu nove modele brodova.

Osim što se zadržava stalna kvaliteta proizvodnje, proizvode se i nova plovila koja prema kvaliteti i dizajnu stoje uz bok svjetski poznatim proizvođačima. Tako je, uz ostalo, dokazano da Hrvatska raspolaže i kvalificiranom radnom snagom, zbog čega je postala zanimljiva i stranim ulagačima. Rezultat toga su i novi suvremeni, dobro opremljeni pogoni i nova kvalitetna plovila.

Osim proizvođača plovila, Hrvatska ima i projektante koji nude zanimljive projekte, od motornih čamaca i jedrilica do megajahiti i radnih brodova za različite namjene. Danas možemo ustvrditi da je nekoliko proizvođača doseglo visoku razinu zanatske proizvodnje i da teži prerasti u pravu industriju. Iako je dio domaće proizvodnje namijenjen izvozu još vrlo skroman, povećava se, a lista je zemalja uvoznika sve duža te osim susjednih Slovenije i Italije obuhvaća i Skandinaviju, Nizozemsku i Veliku Britaniju.

Značenje male brodogradnje u Hrvatskoj mnogo je veće od činjenice da gradi razna plovila. Pretežno smještena u manjim priobalnim gradovima i na otocima, mala brodogradilišta središta su gospodarskog i svekolikog života tih područja. Današnji stupanj tehnološkog razvoja te djelatnosti gotovo ne utječe negativno na okoliš, zbog čega je gotovo idealna prerađivačka djelatnost za priobalje i otoke.

Novi propisi iz zaštite okoliša, zatim mjere za usklađivanje proizvodnje sa zahtjevima inspekcijskih službi i iskustva u primjeni pravila za statutarnu certifikaciju brodica i jahti stalno su na dnevnom redu Udrženja male brodogradnje u HGK. To je veoma važno s obzirom na planove EU o smanjenju emisije opasnih tvari u okoliš i ispuštanju stakleničkih plinova, što je povezano s proizvodnjom stakloplastičnih plovila. Ti zahtjevi svakako su velik izazov za proizvođače i zahtijevaju znatna sredstva za prilagodbu.