ANTIDEPRESIVI Koprivnički Belupo u vodstvu ispred Plive i Krke

Tržište antidepressiva i anksiolitika vrijedno je više od 200 milijuna kuna na godinu. Plivin praxiten i Belupov normabel već godinama su na popisu pet najprodavanijih lijekova, a očekuje se da će trend potrošnje i dalje jačati.

Recesija i depresija za mnoge idu ruku pod ruku. Mnogi se ionako teško nose s problemima koje svakodnevica nosi, a u doba globalne ekonomske nesigurnosti problemi koje treba riješiti samo se gomilaju. Neki su se igrali na burzi i izgubili, neki moraju otpuštati radnike, dok se drugi boje otkaza, a nije malo niti onih kojima stalno rastuće rate kredita noću kradu miran san. Mnogi će u ovoj situaciji, kad se čini da nije pametno trošiti novac na opuštajuće masaže, pribjeći nekom poroku, a sve više ljudi, barem tako pokazuju istraživanja, potražit će pomoć svog liječnika.

U Hrvatskoj se već godinama nemilice troše dvije vrste lijekova iz skupine onih koji djeluju na živčani sustav. Jedni su anksiolitici (liječe osjećaj tjeskobe, straha, zabrinutosti ili uzrujanosti), a druga su skupina antidepressivi (liječe osjećaj potištenosti, samosažaljenja, bezvolnosti i apatie). Za obje te vrste lijekova mnogi će liječnici reći da se nekritički propisuju, a čini se da njihovu tezu potvrđuje i činjenica da se na godinu lijekova iz tih dviju skupine proda u vrijednosti iznad 200 milijuna kuna.

Još više razloga za brigu u situaciji nekritičkog trošenja takvih lijekova jest činjenica da većina njih izaziva fizičku ovisnost, i to u vrlo kratkom roku, za svega nekoliko mjeseci. Rasprave na raznim internetskim forumima možda najjasnije ilustriraju koliko mnogo ljudi troši antidepressive i lijekove za smirenje, jer su rasprave o tome koji je lijek bolji upravo smiješne i nalikuju na rasprave o vrstama bombona – svi znaju za najpoznatije brendove, mnogi imaju svoj omiljeni, a apsolutno svi imaju mišljenje o tome kako ih i koliko trošiti.

Agencija za lijekove i medicinske proizvode potrošnju lijekova prati tako da izračunava Dnevnu definiranu dozu (DDD) na 1.000 stanovnika na dan. Dnevnu definiranu dozu za svaki lijek određuje Svjetska zdravstvena organizacija npr. za diazepam (normabel) DDD iznosi 10 mg. Izraz 20DDD/1.000 stanovnika na dan za određeni lijek znači da 20 ljudi na 1.000 stanovnika na dan uzima jednu definiranu dozu određenog lijeka. Na taj se način u cijelom svijetu prati potrošnja lijekova na pojedinim tržištima koja su na taj način međusobno usporediva.

Iako se vrlo malo ljudi potruditi nešto i naučiti o lijeku koji troši, izgleda da nema osobe koja u jednom trenutku nije posegnula za ovim ili onim brendom. Upravo zbog toga na spomen antidepressiva mnogima najprije na pamet padaju lijekovi koji su zapravo anksiolitici, poput apaurina, praxitena ili normabela. Zanimljivo, upravo posljednja dva brenda zajedno i čine gotovo polovinu svih anksiolitika koji se potroši u Hrvatskoj, s tim da je na tom tržištu došlo do male ali zanimljive promjene – nakon mnogih godina, u kojima je praxiten prednjačio na tržištu, normabela se prošle godine prodalo u vrijednosti nekih 300 tisuća kuna više nego praxitena.

Normabel je, nesumnjivo, marketinški leader unutar skupine, kako za Belupo, tako i za cijelu podskupinu anksiolitika. Međutim, strategija razvoja naše kompanije temelji se na uvođenju novih preparata u portfelj, zbog čega i postoji veliko pojačanje portfelja tijekom prošlih nekoliko godina – objašnjavaju u Belupu. Koliko su oba tržišta važna za farmaceute najbolje potvrđuje količina prodaje, koja stalno raste, pa su tako praxiten i normabel već godinama na popisu pet najprodavanijih lijekova uopće. Da će trend samo i dalje jačati lako je pretpostaviti, pogotovo ima li se na umu da je potrošnja lijekova iz tih dviju skupina svugdje u svijetu među pet najvećih.

Prema agencijskim podacima i malo računanja, može se doći do podataka o potrošnji anksiolitika i antidepressiva u Hrvatskoj. Prema njima, u Hrvatskoj je 2006. godine više od 220 tisuća ljudi na dan uzimalo jednu definiranu dozu nekog anksiolitika. To bi značilo da je još prije pune dvije godine šest posto stanovništva Hrvatske na dan uzimalo neki od lijekova protiv anksioznosti, što svakako nije zanemarivo. Antidepressive je uzimao znatno manji broj ljudi, naime nešto više od 70 tisuća dnevno je trošilo dozu nekog od lijekova protiv osjećaja potištenosti.

Tržište antidepressiva iz godine u godinu bilježi stalni porast, a razlog tome je svakako i činjenica da se depresija kao bolest sve više prepoznaje i liječi. Depresija je danas na četvrtom mjestu vodećih svjetskih zdravstvenih problema. Predviđanja su da će do 2020. biti na drugome mjestu poboljšano, dok se u ženskoj populaciji očekuje na prvome mjestu – kažu u Plivi. Proizvođači lijekova brzo se prilagođavaju trendu, što se dobro može vidjeti na primjeru slovenske Krke, kojom upravlja Jože Colarič. Iako je jača na tržištu anksiolitika nego na tržištu antidepressiva, Krka na ukupnom tržištu tih dviju skupina zauzima impresivno treće mjesto.

Kod Krke valja posebno istaknuti prednost koju ostvaruje kroz nastupanje na tom tržištu s nekoliko dobro prodavanih lijekova umjesto samo jednog snažnog brenda, pa tako apaurin, koji je mnogima prva asocijacija kad se govori o lijekovima za smirenje, nije visoko na listi lijekova s najvećom prodajom. U međuvremenu smo registrirali i antidepressiv alventa kojim smo upotpunili paletu svojih proizvoda za sve terapijske skupine bolesti središnjega živčanog sustava – objašnjava Vedran Čardžić, direktor Marketina i voditelj Programa farmaceutike u Krki.

Izuzet prvih susjeda Slovenaca, domaće tržište lijekova protiv anksioznosti i depresije kao da je otporno na konkurenciju proizvoda snažnih stranih farmaceuta. Osim Pfizera, koji je na tržištu antidepressiva ozbiljan igrač, ostali poznati brendovi ne postižu velike rezultate. Čini se tako da prozac i xanax i dalje ostaju prije pojmovi iz stranih filmova nego stvarnost. Međutim, na hrvatskom tržištu sve je snažnije tržište generičkih lijekova. Konkurencija je ulaskom sve većeg broja generičkih paralela na tržište (kao i u ostalim skupinama lijekova) iz dana u dan sve jača, a bitan faktor pri odabiru lijeka sve više postaje cijena – kažu u Plivi, koja je nedavno dobila novog čelnog čovjeka u Matku Bolanči, ali i novog vlasnika.

A upravo izraelska Teva, novi vlasnik kompanije koju mnogi još vole smatrati domaćom, jedan je od većih i važnijih igrača na svjetskom tržištu generičkih lijekova. Ipak, u Belupu, koji također radi mahom s generičkim lijekovima, očito su spremni za borbu koja bi vrlo brzo mogla postati sve ozbiljnija. U ovom specifičnom segmentu lijekova, generika uvijek ima teži put do pozicioniranja na tržištu. Belupo ipak ima zavidnu prednost u odnosu na ostale – 37 godina tradicije, dokazanu i neupitnu kvalitetu preparata te poznavanje tržišta – kažu u koprivničkom farmaceutu.

Na tržištu antidepressiva i anksiolitika Belupova pozicija uistinu se čini sigurnom, jer s ukupnom vrijednošću prodaje od gotovo 60 milijuna kuna na godinu ostvaruje vrlo dobar rezultat. Najbolje je to ilustrirati ovako – za svakih 100 tisuća potrošenih na tržištima s tim dvjema skupinama lijekova, 29 kuna otišlo je u Belupo. Pozicija Plive na ovim tržištima nije ni približno tako snažna – ne samo da ostvaruje znatno lošiji rezultat od Belupa (oko 37 milijuna kuna na godinu) već joj i slovenska Krka s rezultatom od oko 35 milijuna kuna na godinu ozbiljno prijeti oduzeti položaj drugoga najjačeg igrača na tim tržištima.