Za dioničare pozitivno, ali kratkoročno upitno

Stvorit će nove prihode i dodatno osigurati vladajući položaj HT-a na tržištu, moguće loše ako se ispostavi da je investicija preuranjena. Može utjecati na smanjenje dividende.

Konkurencija, s iznimkom B.neta, u veoma je nezavidnoj financijskoj situaciji i ne može ni približno konkurirati takvim ulaganjima u infrastrukturu na kojoj će se temeljiti budućnost telekomunikacijskih usluga.

Imat će pristup naprednim uslugama i većim brzinama, što ne podržava sadašnja infrastruktura, no potražnja će ovisiti o cijenama i ponudi sadržaja. Loše ako se znatno povise cijene radi financiranja nove infrastrukture.

Kad se div probudi, to ne može ostati nečujno. Tutnjava na financijskim tržištima udahnula je, čini se, život T-HT-ovim planovima o superiornom tehnološkom iskoraku koji bi mogao uzdrmati cjelokupno telekomunikacijsko tržište. Naime, bivši monopolist ove godine, nakon što je pružio ruku i državnom proračunu, planira velike investicije u modernizaciju infrastrukture. Kako se može neslužbeno doznati, riječ je o planu priključivanja otprilike milijun kućanstava na optičku telekomunikacijsku infrastrukturu (FTTH – Fiber to the Home) u sljedeće tri do četiri godine. Ima li se na umu da je, kao što je prije godinu i pol dana procijenio Branimir Marić, tadašnji izvršni direktor u T-Comu, cijena uvođenja optičkog kabela u jedno kućanstvo tisuću eura, proizlazi da je T-HT pred vratima investicije teške milijardu eura.

U T-HT-u nisu željeli komentirati planove u vezi s FTTH-om, no projekt se, prema našim izvorima, kuha u zagrebačkoj Fojnogovićevoj ulici, gdje je sjedište Podjedinice za infrastrukturne radove. Ambiciozan projekt gradnje tehnologije na kojoj počiva budućnost telekoma, a koja je u Hrvatskoj trenutačno zastupljena u zanemarivoj količini, T-HT je pokrenuo prije nekoliko godina. U pokusnom radu već sudjeluju korisnici u većim gradovima, no tek se u posljednje vrijeme o projektu počelo govoriti kao o nečemu sasvim izglednom. O tome kojom će se brzinom i u kojim dijelovima Hrvatske uvoditi FTTH, koji nema…

Za dobavljače je ova investicija nedvojbeno pozitivna jer će tijekom nekoliko godina potiči potražnju za njihovim proizvodima i uslugama. Kao takmaci za glavnog izvođača slove Siemens i Ericsson Nikola Tesla.

Porastao je broj ADSL korisnika u prvih devet mjeseci 2008. Sa sadašnjom infrastrukturom T-HT bi mogao zadovoljiti samo 30 posto korisnika.

Ograničenja kad je riječ o propusnosti i brzini prijenosa podataka, ovisi će o terenskom istraživanju pulsa potencijalnih korisnika. Zasad se, doznažimo, bakrena parica planira zamijeniti kombinacijom FTTH i neke druge FTTx tehnologije koja bi trebala dovesti optičke kable do određenog mjesta u naselju, slično kao u Njemačkoj, gdje je prosječna udaljenost između krajnjih korisnika i razvodnih ormara na ulicama bila 300-tinjak metara.

Iako je riječ o veoma skupoj i kompliciranoj investiciji, ona je za T-HT u ovom trenutku logična iz nekoliko razloga. Interni razlozi temelje se na podacima o porastu broja ADSL korisnika (43 posto u prvih devet mjeseci 2008.) i udvostručenju potražnje za MaxTV-om te činjenici da bi, prema mišljenju analitičara, T-HT sa sadašnjom ‘bakrenom’ infrastrukturom mogao zadovoljiti samo 30 posto sadašnjih korisnika ako bi svi poželjeli imati ta dva proizvoda. Drugo, FTTH je postao industrijski standard, jer i svi regionalni telekom igrači investiraju u tu tehnologiju, i dio globalne politike Deutsche Telekoma. Najvažnije je da T-HT svojom profitabilnošću i snagom novčanog toka može bez problema financirati takvu investiciju, a kad je bolji trenutak za zadavanje ključnog udarca konkurenciji nego kad je ona već na koljenima?

Doduše, u tajmingu vjerovatno nije zanemarivo ni jačanje konkurencije i njihove pretenzije, no kriza se pokazala odličnim T-HT-ovim saveznikom. Naime, alternativni operatori izuzev B.neta, koji je, osim što je financijski zdrav, i tehnološki ozbiljnija prijetnja, sada se bore za goli život i ni u snovima ne planiraju slična ulaganja. Kad se preživjeli postave na noge, stvar će, zapravo, biti gotova jer bi T-HT tada već trebao imati infrastrukturu i ponudu kojoj je nemoguće konkurirati.

Kratkoročno bi mogla biti problematična nedovoljna potražnja koja bi mogla opravdati investiciju s ionako dugim rokom povrata, kao i nedostatak sadržaja (osim IPTV-a) koji se može distribuirati tim putem. S druge strane Hrvatska dosad pokazala kao plodno tlo za napredne tehnologije, a i T-HT bi, zasigurno, prežalio kratkoročno manje novca u zamjenu za dugoročno nedodirljiv položaj i siguran prihod.

Konkurencija se pak nada da će, posebno u krizi, prevagnuti DT-ov interes za povlačenje dobiti dividenden. Međutim, T-HT se ima čime podići u bilanci. Kompanija je treći kvartal 2008. završila s 4,9 milijardi kuna u novcu i novčanim ekvivalentima, što je, kaže Soldo, iznad razine potrebne za isplatu dividende od 100 posto neto dobiti (koliko je maksimalno i namijenjeno u tu svrhu). S obzirom na to da se očekuje dobit od oko 2,2 milijarde kuna, u T-HT-u postoje likvidna sredstva za financiranje gradnje infrastrukture.

Kretanje cijene dionice ovisi će o percepciji povrata koji investitor može zaraditi od ulaganja dividende u odnosu na očekivani povrat koji nosi investicija u optičku infrastrukturu, dodaje Soldo.

Kriza bi, smatraju upućeni, ipak mogla utjecati na oprezniju dinamiku investiranja. Dostizanje cilja u pokrivanju gotovo cijele Hrvatske optičkim priključcima do 2012. dovodi se u pitanje i zbog operativnog obujma posla. Upućeni sumnjaju da će se T-Com sâm upustiti u organizaciju postavljanja optičkih kabela, za čije mu razvoj trebaju tzv. DSLAM-ovi, svojevrsni razdjelni ormarci s aktivnom opremom, za čije je pak postavljanje potrebno pribaviti niz dozvola gradskih vlasti ili stanara zgrade. Jedni od većih pobjednika u ovoj priči trebali bi biti dobavljači i kooperanti na gradnji FTTH mreže. Očekuje se da bi taj posao mogli odraditi Siemens ili Ericsson Nikola Tesla. Profitirat će i dobavljači opreme kao Cisco i druga velika imena, a od domaćih igrača nameće se Elka kao proizvođač optičkih kabela. Prema drugom scenariju T-HT bi za taj posao mogao osnovati tvrtku kćer koja bi se potom osamostalila – tako bi se riješio većeg dijela zaposlenih koji su sada višak. Adut kojim T-HT drži većinu konkurencije pod kontrolom jest i njihova troškovna izloženost interkonekcijskim naknadama, zakupu infrastrukture i drugim davanjima nekadašnjem monopolistu. Dosad su ti troškovi, kao u slučaju Optima Telekoma, dosezali i do 60 posto ukupnih troškova, no upravo je ovih dana regulator, smanjivši interkonekcijsku naknadu 15 posto, odlučio dati malo zraka ‘alternativcima’.

No kako će Hrvatska agencija za postu i elektroničke komunikacije (HAKOM) reagirati u slučaju dostupnosti optičke infrastrukture koja je, za razliku od DTK, T-HT-ova privatna investicija? Prema dosadašnjem se iskustvu može očekivati da će regulator nastupiti poslovično sporo. Vesna Brkan iz HAKOM-a kaže da se svake godine snima stanje tržišta i, pojavljuje se monopolni ponuditelj neke usluge, što bi eventualno mogao postati T-Com s vlasništvom nad FTTH-om, nakon javne rasprave počinje se tu uslugu regulirati. Ako kompanija doista postane monopolni ponuđač, HAKOM bi, kaže Brkan, bio prisiljen staviti njezinu mrežu na raspolaganje i drugim operatorma. No to je, pokazuje i iskustva iz EU, više teoretska mogućnost. Agencija bi, kaže Brkan, postupala vrlo oprezno da ne spriječi ulaganje u razvoj nove mreže, pazeći da se ne naruši tržišno natjecanje i imajući na umu i interes korisnika. U Njemačkoj je, primjerice, postojao prijedlog da se DT-u, koji je sagradio FTTH mrežu, dade razdoblje poštene tijekom kojega ne mora davati mrežu u zakup kako bi vratio investiciju.

Konsolidacija na domaćem telekomunikacijskom tržištu očekuje se već neko vrijeme, a sadašnje nezavidno stanje alternativnih operatora može samo potaknuti njihovo eventualno udruživanje, propadanje, a slučaju stečaja moguće preuzimanje čak i od T-HT-a. Za one koji se probude nakon krize, najvjerojatnije će ponovno preostati samo preprodaja T-HT-ove, ovaj put optičke, infrastrukture. A o uvjetima će se pregovarati.