Home / Biznis i politika / Investiranja u ICT osigurava poslovni opstanak i razvoj

Investiranja u ICT osigurava poslovni opstanak i razvoj

Najkonkurentnije zemlje svijeta takvu tržišnu i gospodarsku poziciju velikim dijelom mogu zahvaliti investicijama i uporabi novih ICT tehnologija.

Unatoč sveprisutnom rezanju troškova i oklijevnju pri realizaciji već planiranih investicija, ICT je segment na kojem nije mudro štedjeti. Jer kada kriza prođe, hrvatsko bi se gospodarstvo i društvo, ionako nedovoljno informatizirano, moglo naći u još nezavidnijoj situaciji. Stoga, bez obzira na opću nelikvidnost i nedostatak kapitala koji pogadaju i ICT tvrtke i njihove korisnike, među kojima je još najvažnija država, kriza može postati šansa. Naravno, samo za one koji se uspješno prilagode novim uvjetima.

Nije tajna da najkonkurentnije zemlje svijeta takvu poziciju velikim dijelom mogu zahvaliti investicijama i uporabi novih ICT tehnologija. U vrijeme krize morate biti daleko konkurentniji. Na osnovi rečenog može se zaključiti da je vrijeme krize u kojem smo izuzetna prilika za ICT industriju – kaže Davor Majetić, predsjednik Uprave tvrtke Atento.

Gledamo li na krizu s takva optimističnog stajališta, ona će ponutati većinu tvrtki da pomno i detaljno proanaliziraju vlastito poslovanje, efikasnost, produktivnost, tržišnu poziciju, konkurenciju i, naravno, troškove. Tu očekujem da će dio odgovora, planova i investicija biti vezan upravo uz ICT – kaže Majetić. Činjenicu da Hrvatska nije u vrhu zemalja kad je riječ o primjeni ICT-a Ivan Gabrić, prvi čovjek najvećega domaćeg sustava integratora Combisa, ne smatra prednošću.

Dapače, neučinkovitost ICT sustava, s kojima bismo lakše upravljali u uvjetima krize, samo povećava negativne efekte i čini nas ranjivijima. U tom kontekstu može se reći da sve važnijim postaje činitelj sreće, što bih teško nazvao smislenim i dobrim – kaže Gabrić. Rast troškova financiranja, kao i manji gospodarski rast zasigurno nisu pozitivan kontekst za razvoj ICT industrije.

No, negativne konotacije za sobom povlače i nešto pozitivnih efekata. Ovo je pravo vrijeme za konsolidaciju unutar svake tvrtke, promišljanje budućih strategija i revalorizaciju postojećeg proizvodnog portfelja i tu ima prostora za dodatne uštede i poboljšanje interne učinkovitosti – kaže Gabrić.

Combis tako u ovu godinu ulazi s manjim ambicijama nego u posljednjih pet, ali prilikom ipak vidi u činjenici da velik dio svog poslovanja obavlja u telekomunikacijskom i financijskom sektoru, za koje je projiciran bitno veći rast od procjene rasta ukupnoga gospodarstva uopće te u tome što sudjeluje u više projekata koji su okosnica transformacije državne uprave koji će se nastaviti i čiju važnost kriza samo povećava.

Na udaru krize najprije bi se mogli naći proizvođači, odnosno dobavljači hardvera, potom softvera, dok se za usluge i rješenja koja bi omogućila maksimalno ulaganje, prognozira mnogo svjetlja budućnost u križnim vremenima. Combis poslovanje temelji na uslugama pa ne očekujemo krupnije smanjenje ovog segmenta poslovanja niti u 2009. godini. Dapače, tu vidimo i prostor za rast. Smanjenje očekujemo u projektima nabavljanja hardvera, troškova održavanja licenčnog softvera te u svim projektima u kojima dominira samo ‘nice to have’ kriterij. Dakle, sve što nije nužno za poslovanje, u 2009. godini neće se kupovati. To su i najave naših korisnika – kaže Gabrić.

Jedna od osnovnih značajki sadašnje faze krize jest ‘čekanje’. Na čekanju su već zacrtani projekti, investicije, akvizicije. Normalno je da su svi oprezniji u razobljivanje. Dobar dio naših korisnika ima dva ili tri scenarija ulaganja u ICT segment ovisno o razvoju situacije bez obzira je li riječ o hardveru, softveru ili uslugama – kaže Plamenko Barišić, član Uprave KING ICT-a.

U najvećoj domaćoj softverskoj tvrtki IN2 kažu da su problemi koje tek očekuju poticaj za reorganizaciju, veću efikasnost i poduzimanje koraka koje nisu uspjeli zbog donećavno pregrijanog tržišta. U sklopu strategije rasta planirali smo akvizicije nekih tvrtki iz IT sektora, ali nismo se u njih upustili zbog nerealno visokih cijena. Nadam se da ćemo ove godine u tome uspjeti – kaže Ante Mandić, predsjednik Uprave IN2. Tvrdi da se u strategiji ništa neće bitno promijeniti jer se ona zasniva na brzoj reakciji i prolagodbi promjenama u okruženju ili, kao što kaže, Mandić rafting a ne yachting.

Procjenjuje da će državni proračun, ali i mnoge tvrtke, pokušati štedjeti na informatici jer i danas prevladava stav da je ICT trošak, a ne dobra investicija. Očekujem da će porasti potražnja za ljudima i tvrtkama koje imaju odlična rješenja i usluge i znaju ih implementirati i održavati. Tvrtke usmjerene samo na trgovinu i ponudu onoga što kupci traže imat će daleko veće izazove i konkurenciju, jer će takva potražnja za IT-om u vrijeme krize znatno pasti – kaže Majetić, dodajući da tu vidi šansu za Atent.

Cijena ne bi trebala biti ključni element odluke o dobavljaču ICT-a čak ni u križnim vremenima, složni su predstavnici industrije. Lokalna prisutnost i referencije, kompetencije i fleksibilnost te sposobnost integriranja različitih tehnologija jednako tako utječu na odabir. Tvrtke koje osiguraju konkurentnost u svim tim elementima mogu očekivati dugoročniju potražnju za svojim proizvodima i uslugama – kaže Barišić, ističući da razvojne prilike za ICT industriju leže u sektorima koji su prepoznali poslovne vrijednosti i prednosti posjedovanja modernih ICT sustava u normalnim i križnim vremenima.

Uloga ICT-a je da ozbiljno pridonese poboljšanju kontrole, efikasnosti i produktivnosti poslovanja tvrtke te pomogne tvrtkama da kroz inovativne i druge poslovne modele postanu konkurentnije i profitabilnije. Za sve to potrebni su školovani i vještiji ljudi kako kod korisnika, tako i kod informatičkih tvrtki, kojih nema dovoljno na obje strane. To je jedan od razloga nedovoljne opće informatiziranosti. Iskustvo nam govori da se u vrijeme krize ICT investicije padaju ili se brišu iz planova, jer je i percepcija vrijednosti investiranja u ICT mala – kaže Majetić.

Sintagma ‘ljudi su najvredniji kapital’, u ICT-u nije samo floskula. Smanjene plaće ili otpuštanje zaposlenika stoga su uvjerljivo posljednji na popisu jer bez ljudi i njihova znanja nema ni tvrtke. Uvijek smo govorili da su ljudi, znanje i iskustvo koje nam oni nose naša ključna imovina. Sad je vrijeme da se ta izjava potvrdi i na djelu. Nemamo plan koji bi smanjivali troškove poslovanja ukidanjem radnih mjesta. Tvrtka koju smo stvarali 20 godina najbolje je ‘prijevozno sredstvo’ kroz eventualnu dublju krizu i nedostatak posla – kaže Paško Labura, predsjednik Uprave tvrtke CS Computer Systems.

Labura ističe da su problemi naplate, skupog i neizvjesnog kapitala, nelikvidnosti, države kao glavnog pokretača ali i glavnog vjerovnika ili kupca, u ICT industriji i dalje prisutni te da bi dobro došao ‘jednostavan’ akcijski plan u nekoliko točaka za, primjerice, produljenje rokova za pojedine porezne namete te očuvanje i otvaranje radnih mjesta.

S obzirom na utjecaj ICT-a, ulaganja će se sigurno nastaviti, pitanje je samo u kojoj mjeri i obliku. Prestatiti investirati u ICT značilo bi, zaključuje Majetić, samo još dublje zaostajanje za ostalim svijetom, što bi moglo značiti da ćemo, jednom kad izađemo iz krize, biti ne 20, nego mnogo više godina iza ostalih.