INTERVJU

Gastro Grupa, jedan od vodećih hrvatskih distributera hrane i pića u HoReCa sektoru, ovog je mjeseca svoj tim pojačala novim članovima koji su zauzeli upravljačke pozicije u dijelu prodaje i nabave, marketinga, informatike i razvoja te financija. Na mjesto predsjednika Uprave Gastro Grupe imenovan je Dragan Munjiza, nekadašnji predsjednik Uprave Konzuma, a danas konzultant i član uprava nekoliko tvrtki. Na mjestu zamjenice predsjednika Uprave imenovana je Elma Ivanović, koja je u Gastro Grupi od osnutka, gdje je počela kao voditeljica Nabave za neprehranu.

Goran Ladišić, novi izvršni direktor Nabave i prodaje, poslovnu je karijeru počeo 1995. godine u Prodaji u Atlantic Tradeu, a potom je radio u više kompanija na rukovodećim dužnostima Odjela prodaje u Gastro Grupi. Ivana Vidušin, nova izvršna direktorica za edukaciju i promidžbu u Gastro Grupi, karijeru je počela u Raiffeisenbanku Austria kao regionalni voditelj Prodaje. Daljnju je karijeru gradila u Generaltouristu i AutoZubaku kao direktorica Prodaje. Žarko Crnogaj novi je izvršni direktor Razvoja i informatike u Gastro Grupi, a poslovnu karijeru počeo je u Dioni, gdje je radio dugi niz godina na rukovodećim funkcijama razvoja maloprodaje te informatizacije i umrežavanja prodajnih mjesta. Nakon Dione, radio je u OMV-u Hrvatska kao direktor Ne- naftnih poslova. Sylvia Premilovac nova je izvršna direktorica za područje upravljanja imovinom u Sektoru financija i računovodstva. Karijeru je počela u Atlantic Tradeu na radnome mjestu asistenta, nakon čega karijeru uspješno nastavila u tvrtki HGspot kao direktorica Financija i računovodstva te Pravne i kadrovske službe. Ljiljana Rajher nova je voditeljica ureda Gastro Grupe, a radila je u Atlantic Tradeu i u počasnom konzultatu Republike Irske u Hrvatskoj s A. Čičin-Šainom te u odvjetničkom uredu Petrović.

Kasnijim prestankom baliranja, odnosno njegovim svedenjem na tek povremeno baliranje izdvojenoga papirnoga i plastičnog otpada, nužno se postavilo pitanje balirke kao mrtvoga kapitala. Iako ni Nikola Rogoz, koji je tada kao direktor preuzeo Čistoću i deponij u objektivno teškom stanju, ni Stjepan Mrežar, pročelnik Grada za financije, nisu iz obzira prema Raiffeisen Leasingu željeli reći kolika je vrijednost leasingom pokrivene opreme, ali ugrubo reći je riječ o otprilike devet milijuna kuna. Mrežar i Rogoz ipak su rekli da je ugovor o leasingu sklopljen na pet godina, te da prosječni mjesečni anuitet iznosi s PDV-om oko 150 tisuća kuna, i uz deviznu klauzulu vezanu uz euro. Takvi su iznosi bili i kao stavka na rashodnoj strani gradskog proračuna do kraja lipnja prošle godine, kad je Čistoća preuzela obvezu prema Raiffeisen Leasingu bez naknade Grada. Naravno, u takvim okolnostima, u kojima se balirka i o njenom radu ovisan viličar koriste na rubu simbolike, a istodobno opterećuju poslovanje s anuitetima, javlja se analogija s časom koja je za jedne napol puna, a za drugog napol prazna, ovisno o političkoj opciji.

Današnja opozicija, koja je ugovorila, ili nametnula leasing, smatra da je ideja s baliranjem bila dobra, a da je plaćanje leasinga na nešto što nije njihovom krivnjom pretvoreno u mrtvi kapital, štetan apsurd. Na pitanje je li se pokušalo nešto učiniti s Raiffeisen Leasingom u vezi s izmjenom uvjeta ili prestankom otplate, koje će trajati do kraja 2010. godine, Stjepan Mrežar rekao je da je za Raiffeisen Leasing taj ugovor treba ispoštovati do kraja. Pokušalo se, kažu Mrežar i Rogoz, čak i prodati tu balirku i teleskopski viličar, ali neuspješno. Nikola Rogoz ne slaže se s konstatacijom da je balirka mrtvi kapital, iako se tako specifičan i sofisticirani stroj može koristiti samo za svoju osnovnu namjenu, a to je realno zanemarivo u odnosu na kapacitet. Rogoz priznaje da je u takvom opsegu poslovanja taj dio opreme uz takav leasing znatno opterećenje, ali smatra da sad treba izdržati još godinu i pol do otplate leasinga i stjecanja vlasništva nad balirkom i viličarem. Prema njegovu mišljenju, ti skupi strojevi mogli bi još odigrati i važnu ulogu, ovisno o županijskoj ili regionalnoj strategiji zbrinjavanja otpada.

Kad bi postojala mogućnost da nakon otplate leasinga ta balirka bude naša, konzervirali bismo je i na jedan gradski trg postavili kao spomenik ljudskoj gluposti! To je dvostruka ljudska glupost za doista ozbiljnu analizu – komentar je gradonačelnika Karlovca Damira Jelića.

Uza sve probleme okruženja Quaestus je nadmašio naša očekivanja. Uloženo je, što kapitala, što duga, više od četiri milijarde kuna i otvoreno gotovo tisuću novih radnih mjesta. Svih sedam investicija dobro se razvija. Tele2 i Metronet pravci su liberalizacije telekomunikacija. Ponošimo se time što su potaknuli opće snižavanje cijena i povećanje kvalitete usluga. Riječ je o milijardama kuna uštede za građane, poduzeća i državu. Ništa bez stvarne konkurencije, zar ne? Akromion, specijalna bolnica za ortopediju i traumatologiju u koju smo investirali s četvoricom vrhunskih hrvatskih kirurga ortopeda, u kratkom se vremenu afirmirala kao vodeća institucija tog tipa. Hrvatskom zdravstvu treba više sličnih projekata. Hospitalija-trgovina primjer je uspješnog restrukturiranja i rasta nekad problematične kompanije. Hlad se uspješno razvija i poslužio je kao naša platforma za važnu investiciju u Srbiji. GFG, klaster restorana brze hrane, uspješno je lansiran i u kratkom je vremenu stvorio jedan od rijetkih novih brendova – Daily Fresh. Naravno, problemi se uglavnom svede na ono o čemu sam prethodno govorio – financiranje njihova razvoja u sadašnjim teškim uvjetima. Pogled odozdo često daje jasniju sliku od lamentiranja na temu recesije.

Naravno. U tome i jest bit naših napora: održati profitabilno poslovanje naših tvrtki do trenutka kad izlazi postaju isplativi. Mi imamo dobre živce i nećemo iznevjeriti svoje investitore.

Mnogo manje od ulagača u ostale fondove i vrijednosnice na tržištu. I sami imaju dovoljno problema da ne bi razumjeli s čime se sve suočavaju mlade tvrtke u razvoju. Nadamo se da će im naši uspješni izlazi doći u pravi trenutak i pomoći u bržem povratku ‘normalnom’ poslovanju.

Preživjeti u 2009. i stvoriti platformu za uspješne izlaze. Neće biti nimalo lako iako smo na vrijeme počeli kratiti jedro. S druge strane u takvim teškim uvjetima pokazuje razlika između dobrih i loših fond-menadžera. Mi smo se znatno kadrovski pojačali, što mladima, što iskusnima (sada nas je trinaestero profesionalaca, bez pratećih službi) i s optimizmom gledamo u budućnost, bez obzira na sve rečeno o krizi.

Naprotiv. Za razliku od drugih nekretninskih fondova u Hrvatskoj i regiji koji su ulagali u nekretnine u trenutku kad su cijene bile vrlo visoke, naš je fond tek nedavno osnovan i još većinu svoje imovine drži u novcu i vrijednosnicama. Zbog toga pad cijena nama zapravo daje priliku da dodatno zaradimo u budućnosti. Strpljivi smo. Naš je fond jedini održao NAV iznad nominale prošle godine, koja je zabilježila drastičan pad Crobexa. Private equity fond završio je investicijski ciklus i kvalitetno ulagao. Ova će nas kriza, kao i sve druge sudionike u gospodarstvu, natjerati da se dodatno potrudimo kako bismo pronašli predviđeni kapital za razvoj poslovanja, a tu ipak mislimo da smo jednako kvalificirani, ako ne i kvalificirani od većine drugih.