Jugoistok Europe pred bankrotom

Određena bi pomoć zemljama Jugoistoka, koje većinom proživljavaju klizanje valute, velike deficite i zaduženja, ipak trebala stići bržom distribucijom uobičajene pomoći i pojačavanjem EBRD-ovih i EIB-ovih kreditnih linija.

Kreditna stiska ne bira ni prijatelje ni neprijatelje, pa su se tako uz bogate u istom vlaku našli i oni koji to tek žele postati, odnosno zemlje Istočne i Jugoistočne Europe. Ipak, u svojoj nevolji imaju i, na prvi pogled neočekivane, prijatelje – banke. Devet banaka koje svoje poslovanje temelje u spomenutoj regiji prošli je tjedan poslalo apel Europskoj središnjoj banci u kojem traže da se pomoć i mjere (skupno: politika) iz te institucije prošire na zemlje koje nisu članice eurozone, pa čak i na one koje uopće nisu članice Europske unije, poput Srbije i Ukrajine.

Problem je, dakako, likvidnost i manjak posuđivanja, što izravno ugrožava poslovanje dotičnih banaka, na taj način potaknutih na tako nesebičan potez. Neslužbeni glasnogovornik te inicijative bio je Herbert Stepić, šef Raiffeisen banke iz Austrije, ujedno banke pokretača ideje. U obrazloženju zahtjeva izjavio je da su se ’50 godina borili za rušenje komunizma u tim zemljama’ i da stoga sada ‘u regiji imaju tržišnu ekonomiju i da te zemlje ne mogu prepustiti samima sebi u trenutku kad pušu iznimno hladni vjetrovi’. Ostale su zainteresirane banke talijanski Unicredit i Intesa Sanpaolo, austrijski Erste, Société Générale iz Francuske, belgijski KBC, Bayern Landesbank iz Njemačke, EFG iz Grčke te švedski Swedbank.

Posebno dobar argument proizlazi iz relativne skromnosti potrebnih sredstava usporedi li ih se s gornjima novca koje gutaju razvijene zemlje. Ukupan je BDP nekadašnjih zemalja istočnog bloka 740 milijardi eura, a za zemlje Jugoistočne Europe taj je iznos još manji, samo duhovitih 270 milijardi eura, uspoređenih s 290 milijardi koje ima sama Austrija.

Inicijativa, naravno, nije došla kao grom iz vedra neba jer ekonomsko prilike u regiji, kako kod novih članica tako i kod onih koje to teže postati sljedećih desetljeća, postaju sve gore. Agencija za kreditni rejting Moody’s, primjerice, negativno je ocijenila ukrajinski bankovni sektor, inače jedan od najproblematičnijih u prozvanoj skupini, zbog astro-nomskoga duga koji bi lako mogao ostati neisplaćen u bližoj budućnosti. Stvar je toliko nezgodna da analitičare više ne impresionira ni MMF-ova pomoć, dapače, upućuju na sličan primjer Rusije prije desetak godina, kad je ta zemlja uzela kredit od MMF-a i nakon toga nije mogla podmirivati dugovanja. Ukrajinu ove godine očekuje 30 milijardi dolara potraživanja, a jedna od najvećih banaka, Prominvest, od kraja prošle godine više nema novca. I valuta je od rujna deprecirala otprilike 35 posto, što je samo poskupilo dugovanja.

Ukupno gledano, tržišta dionica Rusije, Poljske, Češke i Mađarske pala su u prosjeku 15 posto od početka ove godine, a valute 12-ak posto prema dolaru. Prema mnogim analitičarima upravo ta regija najteže proživljava krizu s obzirom na to da se, primjerice, latinskomerika i azijska tržišta uglavnom još nekako drže. Razlog tomu jest prezaduženost i posljedično iznimno visok, točnije neodrživ, deficit tekućeg računa, odnosno sve veća otplata inozemnog duga. Zato je MMF već morao nedavno uskakati Mađarskoj i Ukrajini. Prema redovitu mjerenju 10 najriskantnijih svjetskih zemalja koje bi se mogle naći u situaciji da ne mogu otplati dug, prema RBC Capital Marketsu, sve su bile iz te regije, uz iznimku Islanda. Deutsche Bank pak kao najizloženije imenuje tri baltičke države – Litvu, Letoniju i Estoniju.

Ipak, veće ekonomije izazivaju najviše zabrinutosti stručnjaka. Rusiju očekuje 500 milijardi dolara duga, Ukrajinu 30, a Mađarsku 15. Bol ide dalje. Broj stečajeva u Mađarskoj porastao je 17 posto u usporedbi s prošlom godinom i 32 posto u posljednjem kvartalu prošle godine u usporedbi s istim lanjskim razdobljem. Prevedeno u konkretne brojke to znači 3.400 zatvorenih poduzeća u posljednja tri lanjska mjeseca.

Neredi su već počeli u nekim zemljama regije, primjerice u Bugarskoj i Litvi, ali mogle bi im se pridružiti Mađarska i Estonija. Litavski predsjednik Adamkus požurio je niz nereda pripisati, dakako Rusiji, uvijenim izjavama u kojima tvrdi da su ‘vanjski elementi’ pokrenuli divljanje, a značajno je, reče on, da je stvar krenula s Brončanim vojnikom u Estoniji (?). U susjednoj Srbiji situacija također nije bila. Radio B92 javlja da će dinar deprecirati u odnosu na euro otprilike sedam posto, ali Srbija ima odgovor, tvrdi premijer Mirko Cvetković, u obliku milijarde eura subvencija ekonomiji u svrhu postizanja rasta od 3,5 posto, pri čemu se uzda u banke, a ne u državni proračun. Rumuniji se spremaju zaštiti one s malim prihodima iako zasad nema službenog zahtjeva MMF-u za pomoć, s kojim se, doduše, sastančilo. Makedonija očekuje rast između tri i 4,5 posto ove godine, no njezin guverner Petar Gošev upozorio je na ‘veliku nepredvidljivost za zemlje s malom i otvorenim ekonomijom’. Zajedničko je svim tim zemljama usmjerenje na očuvanje stabilnosti vlastitih valuta.

Uzimajući sve to u obzir, inicijativi za zaštitu stranih bankovnih interesa u regiji nimalo se ne treba čuditi. Mnogo je novca proteklih 10-ak godina ubrizgano u spomenute ekonomije, a sada je upitno servisiranje duga. Ipak, Europska središnja banka glatko je odbila prijedlog uz pomalo duhovit komentar luksemburskoga guvernera Yvesa Merscha da ‘ECB nije regionalni ured Ujedinjenih naroda’. Stajalište ne bi trebalo nikoga iznenaditi jer Europoljani i ovako imaju puno ruke posla i manjak novca, pa se doista ne treba čuditi izostanku solidarnosti kad je riječ o nečlanicama. Ali da ne bi bilo dugotrajnih zamjerki i mrkih pogleda, Europska komisija dat će svoj obol krizi u zemljama nečlanicama i sadašnjim članicama bržom distribucijom uobičajene pomoći i pojačavanjem kreditnih linija EBRD-a i EIB-a (Europske investicijske banke). Zadatak uvjeravanja ECB-a da proširi svoju politiku na zemlje izvan EU bio bi i u normalnim okolnostima nemoguća misija, a u sklopu opće krize, u kojoj se svi očajnički bataglju, ideja nije imala baš nikakve izgleda.