IMEX BANKA: Čedo Maletić visokim kamatama privukao štednju, sada je treba i zadržati

U kategoriji malih banaka, prema klasifikaciji HNB-a, ukupno su 23 od 33 banke, koliko ih broji financijski sustav naše zemlje. Udjel svake od tih malih banaka manji je od jedan posto ukupne aktive te se one u svom poslovanju suočavaju s posve drugačijim problemima nego banke s većim tržišnim udjelom. Fokus mjera HNB-a, kojima se želi zauzdati prelijevanje globalne financijske krize na Hrvatsku, stoga je prije svega usmjeren na velike i srednje velike banke, no one u većoj mjeri pogađaju upravo male igrače na bankarskom tržištu.

Jedna od banaka koja se uspješno nosi s pritiskom moćnije konkurencije velikih te u posljednje dvije godine pokazuje zavidne stope rasta je i Imex banka. Ta relativno mala financijska institucija svoju renesansu doživljava u posljednjih nekoliko godina, što se poklopilo s dolaskom na njeno čelo Čede Maletića, bivšeg viceguvernera HNB-a. Banka je u tom razdoblju više nego udvostručila broj poslovnica (sa sedam na 15), a rast aktive iznosi više od 55 posto u odnosu na kraj 2006. Maletićev odgovor na pitanje zbog čega imaju tako dobre rezultate vrlo je jednostavan – brinemo se o tome da pružimo kvalitetnu uslugu svakome svom klijentu te volimo za sebe reći da smo ‘banka po mjeri’.

Iako je veličina banke nerijetko ograničavajući činitelj za stjecanje bolje tržišne pozicije, Imex je iz svoje veličine ili, točnije, sićušnosti u odnosu na najveće banke, napravio stanovitu komparativnu prednost. Naime, budući da nemaju snage i financijske moći velikih, male banke to mogu prevladati tako da svojim klijentima ponude ono što im veliki ne mogu, a to je posve individualan pristup svakome klijentu. Iako sve banke u svojim reklamnim sloganima ističu da svaki njihov klijent u lepezi proizvoda može pronaći nešto za sebe, u većini slučajeva to nije tako. Velikima su najvažniji najveći klijenti (ovih dana to je država ispred svih ostalih), a u slučaju da izgube nekoga od manjih, to i nije prevelika šteta jer nižim cijenama usluga vrlo brzo mogu pridobiti nove i nadoknaditi izgubljeno. Stoga i ne čudi Imexova orijentacija na štednju kao primarni izvor sredstava a, s druge strane, na kreditiranje malog i srednjeg poduzetništva u plasmanju kredita. Našavši svoju specifičnu nišu u malim poduzetnicima, Imex se zasad uspješno nosi s konkurencijom, a nastavi li tako i sljedećih godina mogao bi prerasti HNB-ovu klasifikaciju malih banaka.

Nastao kao štedno-kreditna služba, Imex svoj život kao banka počinje 1995., kad je dobio suгласnost od Narodne banke. Prva poslovnica otvorena je u Splitu, odakle vuku korijene i većinski vlasnici Ivka Mijić i Branko Buljan. Dugo su se na banku kao glavni dioničari naslanjale i tvrtke u posjedu vlasnika Imex trgovina i Trajektna luka Split, no potkraj 2008. iz vlasničke strukture odlaze tvrtke, a ostaju njihovi vlasnici kao glavni dioničari. Druga poslovnica otvorena je u Zagrebu, a nakon toga uslijedila je polaganja ekspanzija, najprije u Dalmaciji kao prirodnjoj bazi, a zatim i u ostalim dijelovima Hrvatske. No, prava ofenziva na bankovno tržište počela je s dolaskom Maletića, koji je u dvije godine otvorio sedam poslovnica, a tempo širenja poslovne mreže nastavit će se i u ovoj godini.

• Planiramo pokriti istočnu Hrvatsku otvaranjem poslovnica u Osijeku, a ovisno o prilikama i stanju na tržištu otvorit ćemo i poslovnice u Solinu, Makarskoj i eventualno u Karlovcu – objašnjava Maletić planove za kriznu 2009.

Adekvatnost kapitala ispod dopuštene

Iako se u usporedbi sa svojih prvih deset godina postojanja sadašnji rast Imexa može smatrati pretparanim, u banci ističu da je konzervativna politika osvajanja tržišnog udjela jedna od strateških okosnica u poslovanju. Mjerenje klasičnim pokazateljima poslovanja ta se izjava može smatrati istinitom, jer preliminarni pokazatelji poslovanja govore da je taj rast bio strateški dobro osmišljen te da agresivnim širenjem Imex nije ugrozio vlastitu stabilnost. Tako je bruto dobit veća 93 posto, rast aktive je 21,2 posto, plasmani su porasli 12 posto (maksimum prema regulama HNB-a), dok je rast depozita iznosio 17 posto.

Ipak, malo zabrinjava da je stopa adekvatnosti kapitala ispod dopuštenih 12 posto, no za to Imex ima šest mjeseci kako bi se uskladio s povećanim zahtjevima monetarnih vlasti. No, s druge strane, povjerenje u nastavak uspješne politike širenja ulijeva podatak da je stopa rizičnih plasmana upola manja od prosjeka za cijeli bankarski sektor, što se vjerojatno može zahvaliti i činjenici da je Maletić za sobom povukao i nekoliko ljudi iz HNB-a (direktorica Imexova Sektora za upravljanje rizicima je Tanja Šimunović, bivši kadar HNB-a).

Krediti gospodarstvu iznose čak 80 posto ukupnog portfelja Imexa, što govori o činjenici da je banka, svjesna toga da se ne može s velikima boriti na svim bojištima, odabrala malo i srednje poduzetništvo kao specifičnu nišu u vlastitu poslovanju. Iako Imex u ponudi ima gotovo sve proizvode kao i velike banke (kartice, internetsko bankarstvo itd.), po visini naknada za svaki pojedini proizvod ne može se nositi s velikima. Uvijek je da kreditne službe velikih banaka nemaju previše sluha za male poduzetnike, Imex je odlučio ponuditi ono što veliki ne mogu – uslugu po mjeri svakoga od njih, koliko god mali bio.

Osim toga, potpisani su i ugovori s razvojnim bankama i agencijama koje se brinu o poduzetnicima (HBOR, hrvatski izvoznici, a uskoro i Hamag) kako bi se klijentima omogućio nesmetan rast i adekvatan kapital, katkad i nauštrb vlastite dobiti. Ono o čemu Imex može razmišljati, a velikima to nije previše oportuno, jest odricanje od profiti danas kako bi zadržao zadovoljnoga klijenta u budućnosti. I to se, prema Maletićevim riječima, često i dešava.

Maneken Stipe Božić

S druge strane, na razini izvora sredstava Imex se ne može osloniti na pomoć matice, već plasmane osigurava velikim udjelom štednje u portfelju. To je mogao činiti nudeći veće kamate na štednju od konkurencije (i bio je prilično uspješan u tome), no situacija se u posljednja dva mjeseca preokrenula na način da su kamate najvećih banaka sada veće ili iste. Budući da bi još veće kamate na štednju bilo teško ekonomski opravdati (valjalo bi plasirati kredite po kamatama od 13 ili 14 posto), Imex se sada suočava s opasnošću prelijevanja štednje kod konkurencije. Maletić tvrdi da većeg odjela zasad nije bilo, a tome mogu zahvaliti i svome manekenu alpinistu Stipi Božiću, čiji lik i djelo svakako ulijevaju sigurnost, barem kod klijenata iz Dalmacije, koja je i Imexova najvažnija regija.

Za veći rast Imexu je potrebna dokapitalizacija u nekom većem opsegu, kao i širenje poslovne mreže, jer, kao što Maletić kaže, bez fizičke prisutnosti nema niti poboljšanja poslovanja. Sa strane vlasnika već je u banku uneseno 30 milijuna kuna kroz hibridne instrumente, no to će eventualno biti dovoljno za usklađivanje s poštrenim mjerama HNB-a. Za ‘kvantni skok’ u skupinu srednjih banaka bit će potrebna dokapitalizacija u većem iznosu, ili od strane samih dioničara ili kroz prepuštanje dijela vlasničkog udjela nekom novom dioničaru. Kada će se to desiti, ovisi o dioničarima i prilikama na tržištu, a suđeći prema trenutačnim pokazateljima, Maletić i ekipa u Imexu dovoljno su sposobni za takvo što.