Faktoring omogućava dobivanje likvidnih sredstava bez dodatnih zaduživanja u situacijama u kojima je rok naplate izdanih faktura prilično dug. Ugovaranjem faktoringa s bankom klijent uvijek može svojim kupcima dulje odgoditi plaćanje, zbog čega postaje konkurentniji.
To ih jedanput iskuša, pošlije ih često rabi. Služu se u tome u bankama i faktoring-društvima dok opisuju tipične korisnike svojih faktoring-proizvoda i usluga. Manjem dijelu poduzetnika koji još smatraju da je faktoring rješenje za naplatu nijihovih dospjelih, neosiguranih i upitnih potraživanja stručnjaci za faktoring ipak poručuju da pod faktoring-otkupom smatraju nedospjela kvalitetna potraživanja. To znači da će društva i banke ugovoriti faktoring s klijentima koji redovito plaćaju svoje obaveze prema dobavljačima, bankama, a i državi. Faktoring je, kažu, osobito pogodan za male i srednje poduzetnike i uvoznike, ali i dužnici itekako imaju koristi od ugovaranja tog načina financiranja. U kriznim vremenima, kad problemi s naplatom postaju još bolniji, uvjereni su financijaši, faktoring će mnogim tvrtkama postati spasenosno rješenje.
Čak 80 posto klijenata Privredne banke Zagreb koji su posegnuli za faktoring-uslugama prošle godine, kaže Arsen Paro, direktor Faktoring-deska u PBZ-u, bili su mali i srednji poduzetnici koji su na taj način, dakle bez kreditnog zaduženja, financirali svoje tekuće poslovanje.
- Faktoring je pogodan i za kupce (dužnike) jer poboljšava dužničke odnose s njihovim dobavljačima cesijom s bankom (faktorom), snižava troškove jednostavnim postupcima plaćanja dobavljačima i optimizira tekuću likvidnost. Kreditni i operativni rizici kod faktoringa niži su u odnosu na kratkoročne kredite jer je riječ o strogo dokumentiranim poslovima otkupa tražbina za isporučenu robu, odnosno uslugu izvršenu kupcima provjerenoga boniteta – objašnjava Arsen Paro.
Da faktoring klijentima omogućava dobivanje likvidnih sredstva bez dodatnog zaduživanja u situacijama kod kojih je rok naplate izdanih faktura prilično dug, ističe pak Sanja Pasqualin Lenard, voditeljica Centra za poslovanje s inozemstvom iz Hypo Alpe-Adria-Banke.
- Ugovaranjem faktoringa s bankom klijent uvijek svojim kupcima može dulje odgoditi plaćanje i tako postati konkurentniji, što pozitivno utječe na ukupno poslovanje – kaže Sanja Pasqualin Lenard.
Postoji nekoliko modela faktoringa: pravi (bez prava regresa) i nepravi (s pravom regresa), a u sklopu tih dvaju modela razlikuju se domaći, izvoznici i uvoznici faktoring. Vesna Šojat, predsjednica Uprave Erste&Steiermärkische banke, kaže da je njihova praksa pokazala da je najzastupljeniji domaći faktoring, pa su se i usredotočili na tu vrstu. Kad im klijent odluči prodati potraživanje, najprije se usuglasiti s kupcem jer se faktoring, naime, ne provodi bez znanja kupca, on mora biti obaviješten komu će se prosljediti novac.
- U financiranju na temelju otkupa potraživanja isporučitelja robe i usluga prema njihovim kupcima treba naglasiti da je uvijek riječ o nedospjelim potraživanjima. Ta se potraživanja otkupljaju na dva načina: faktoring može biti s regresom i bez njega. Kod faktoringa s pravom regresa Erste Factoring zadržava regresno pravo da se, ako glavni dužnik nakon dospijeća ne podmiri svoju obvezu, naplati od klijenta. U tu svrhu kao instrumente osiguranja uzimamo mjericu i zadužnicu – objašnjava Šojat.
Neslužbeno, provizije za tu uslugu u nekim su kućama i do četiri posto. U Raiffeisen Factoringu naknade su na razini naknada za kratkoročne plasmane u bankama. U PBZ-u i Erste Factoringu manje su tajnoviti. U PBZ-u je naknada od 0,2 do dva posto na nominalni iznos otkupljene tražbine, administrativni trošak nakon ustupanja u prosjeku 100 kuna i kamatna stopa koju se obračunava na visinu avansa i koja ovisi o tržišnim uvjetima. U Erste Factoringu ima više od 550 aktivnih klijenata kojima, kad kupuju potraživanja, isplate određeni postotak njihova potraživanja, ovisno o tipu posla i o bonitetu kupaca, a u prosjeku je riječ o 85 posto ukupnog iznosa. Nakon isplate tog novca troškove financiranja plaća klijent. Kamata se definira na godišnjoj razini, a obračunava se za razdoblje za koje je novac bio u optjecaju.
- Kad potraživanje dospije, kupac umjesto klijentu plaća nama. Mi obračunavamo troškove koje tijekom tog razdoblja klijent mora platiti. Troškove može plaćati svaki mjesec ili mu mi ispostavljamo račune, a u konačnici reobračunamo troškove financiranja naplaćujući se od ostatka predujma. Ako se klijent i kupac dogovore, klijent može prefakturirati kamatu kupcu. Najmanji je iznos za poslove faktoringa 50.000 kuna, a naša je provizija od jedan do tri posto, ovisno o iznosu otkupljenog potraživanja – kaže Šojat i dodaje da zatvaranje obveza kupaca kasni manje od jedan posto u odnosu na njihov ukupni portfelj.
MIRKO MRAKUŽIĆ: – U posljednjih deset godina nismo uzeli nijedan kredit. Razvoj smo financirali sami, a sav nam je rast organski. Knuta zarada kao osnovni prioritet. Čak ne radimo ni izračune o povratu investicije. Da me pitate koliko treba vremena da se vrati ulaganje u otvaranje jedne filijale, ne bih znao odgovoriti. Vlasniku je prije svega u interesu biti prisutan na tržištu i osvojiti njegov što veći dio.
-
Tko je u stvari vlasnik dm-a? – Osnivač je prof. dr. Werner Götz. U Njemačkoj zajedno s partnerom Güntherom Lehmannom drži vlasničke udjele od po pedeset posto. U dm-u izvan Njemačke njih dvojica zajednički drže pedeset jedan posto vlasništva, austrijski su vlasnik Günter Bauer drži 17 posto, a tvrtka Spar ima 32 posto. Naš koncern ima dva dijela, njemački dio te dio Austrija i povezane zemlje. Njemačka je sama kao tržište, a pod austrijski dio pripadaju Češka, Mađarska, Slovačka, Slovenija, Hrvatska, BiH, Srbija i Rumunjska, a ovih dana otvaramo i prvu filijalu u Bugarskoj.
