Drevni Kinezi svoje su jastuke izrađivali od kamena, drva pa čak i porculana, jer su smatrali da mekani jastuci slabe vitalnost. Ne tako davno revne Hrvatice su pak čerupale guske i čehale perje kako bi obitelji osigurale mekan i ugodan počinak.
Danas jastuci i perine dolaze u svim mogućim oblicima i veličinama, mahom se rade od sintetičkih materijala, a zahtjevnim kupcima nude se razni oblici dodane vrijednosti – od magneta u jastucima koji su prije koju godinu bili hit do dodatka aloe vere koja je čini se must-have u danasnjim posteljnim dodacima. S obzirom na to da stalno ponavljaju činjenicu kako čovjek trećinu života proveže spavajući, ljudi su mnogo više pozornosti počeli posvećivati jastucima i poplunima.
Koliko je vrijedno hrvatsko tržište takvih proizvoda teško je pouzdano reći, neke procjene govore o šest milijuna eura na godinu, ali taj je broj realno vjerojatno bliži osam milijuna. Računica ima smisla uzme li se u obzir prosječna cijena jastuka od stotinjak kuna uz pretpostavku da ljudi u prosjeku kupuju novi jastuk tek svakih četiri ili pet godina, a poplune izuzetno rijetko. Ipak, domaća proizvodnja dobro napreduje, i čini se da se uspješno opire uvozu.
Djelomično se to možda može zahvaliti i tome što su za proizvodnju jastuka ili popluna potrebni jeftiniji strojevi nego, na primjer, za proizvodnju madraca, ali i tome da su gotovi proizvodi prilično nezgodni za transport a ne postižu visoku cijenu, što barem malo obeshrabruje uvoz. Dobro to ilustrira i podatak da je u 2007. godini iz Kine, zemlje koja je sinonim za jeftine proizvode, uvezeno manje opreme za krevet punjene perjem nego iz bliskih nam Slovenije i Italije.
- Problem jeftinog uvoza za nas ne postoji – proizvodi iste kvalitete iz uvoza u pravilu su skuplji od istih Moltonovih proizvoda – kaže Tomislav Škaro, direktor ove osječke tvrtke koja je prošle godine proizvela i prodala četvrt milijuna jastuka.
Molton dio svog uspjeha zasigurno može pripisati i ulasku u trgovačke centre poput Metroa, Kauflanda, Getroa, Ipercoopa i Interspara, pa nakon 14 godina rada sada planira i proširenje proizvodnih pogona. S proizvodnjom primarno jastuka i prekrivača i oko dva milijuna eura prihoda, ova se tvrtka može smatrati najvećim proizvođačem u Hrvatskoj. Ipak, gospodarska je kriza i tu uzela svoje.
- Prošla je godina bila teška i bilježili smo pad prodaje, u jastucima primjerice 34 posto. Smatramo da takve podatke nema potrebe skrivati. Mene to ipak nije dotuklo jer je to tek privremeno loša situacija i ona će proći – optimističan je Škaro.
U Moltonu uistinu nisu obeshrabreni privremenim teškim okolnostima, što potvrđuju i ambiciozni planovi koji među ostalim obuhvaćaju gradnju objekta od 1.500 metara četvornih kojim bi tvrtka bila na samo jednoj lokaciji. Zasad, naime, posluje na dvije lokacije, što otežava postizanje optimalne učinkovitosti.
U Osijeku je sjedište i druge tvrke koja je na tržištu jastuka i popluna važna, a to je Lio, koji je u vrijeme Jugoslavije bio sinonim za kvalitetan jastuk. Dokazuje to i činjenica da Lio 40 posto svoje proizvodnje izvozi upravo na tržišta bivše Jugoslavije.
- Izvozimo svugdje osim u Sloveniju, jer oni imaju svoj jaki tradicionalni brend Odeju. Svake godine povećavamo broj zaposlenih i nositelji smo znaka hrvatske kvalitete – ističe direktor Lia Zlatko Kozina, dodajući da su njihovi proizvodi najkvalitetniji koje se može naći na domaćem tržištu.
S najvećim izvozom i sto tisuća proizvedenih jastuka na godinu Lio je svakako jedan od tri najveća igrača na tržištu, iako sigurno nije i najveći. Naime, uz velik dio proizvodnje koji odlazi na druga tržišta i činjenicu da se tvrtka usput bavi i proizvodnjom geotekstila, upitno je može li se pouzdano reći da je Lio drugi najveći igrač na domaćem terenu.
