Home / Financije / “`markdown

“`markdown

Financije like kreditne plasmane do svibnja ove godine, a neizvjesno je hoće li i nakon tog razdoblja banka početi djelovati aktivnije. Istu praksu slijede i druge strane banke koje djeluju u BiH. Npr. u Unicredit banci također provode konzervativnu kreditnu politiku, koja je toliko konzervativna da čak i zaposlenici te banke po mjesec i pol čekaju da im se odobri kredit. U posebno teškoj situaciji našli su se privredni subjekti koje banke sve teže mogu pratiti, bilo da su u pitanju krediti ili pokriće u vidu garancija.

Viceguverner Centralne banke BiH Ljubiša Vladušić kaže da izvori financiranja bh. kćerki velikih bankarskih grupacija nisu potpuno prekinuti, ali da su znatno smanjeni.

  • To smanjuje potencijalni kapital koji se može oploditi kroz davanje kredita privredi i stanovništvu. Banke u BiH rade prema generalnim instrukcijama banki majki, a to znači da je veoma prisutan oprez. Recesija, veća konkurencija na tržištu i otpuštanja radnika čine da se opreznije upravlja rizikom, a to znači da se znatno pomoću uvjeti za dobivanje kredita – istakao je Vladušić.

U praksi je situacija sljedeća: banka postavi svoje uvjete pred klijenta, koji ih može bez pogovora prihvatiti ili otići u drugu manju banku, što se najčešće događa. Takav odnos velike banke imaju čak i prema dugogodišnjim klijentima. Ovo što se sada događa na bankarskom tržištu jedinstvena je prilika za domaće banke da ojačaju svoju poziciju. Naime, u strahu da bi banke majke mogle povući novac iz BiH, klijenti se sve više okreću domaćim bankama. Jedna od njih je i Investiciono-komercijalna banka iz Zenice, koju je Finance Central Europe iz Velike Britanije prošle godine proglasio za najbolju malu banku u BiH. U odnosu na ‘strane’, velike banke, danas je IK banka u prednosti jer je njen kapital u rukama 939 malih dijelova, od kojih nerealizirani drži tek 23,37 posto kapitala. Zanimljivo je da klijenti koji su svojedobno otišli iz IK banke, sada joj se ponovno vraćaju jer drže da im je u njoj sigurnije držati svoj novac.

Da se u BiH nastoje ojačati domaće banke pokazuje i slučaj bihačke Una banke, koja je osam godina bila pod privremenom upravom. Tu banku je na tenderu koji je raspisala Agencija za bankarstvo FBIH kupila Privredna banka Sarajevo d.d. Sarajevo, koja je prije godinu dana i sama prošla kroz isti proces. Privredna banka Sarajevo danas je u vlasništvu konzorcija 40 najvećih domaćih kompanija. Prema prihvaćenoj ponudi, PBS će izmiriti u cijelosti sve preuzete obaveze Una banke d.d. Bihać (bilansno evidenciranu štednju i druge depozite pravnih i fizičkih lica), zatim sve njene djelatnike te nastaviti bankarsku djelatnost na svim lokacijama gdje sada radi Una banka. Domaći kapital još je zastupljen u Vukovskoj banci, Bor banci, Komercijalno-investicionoj banci iz Velike Kladuše te u Post, Razvojnoj i Union banci.

Kako god, do kapitala je sve teže doći, jer je i u međunarodnim odnosima povjerenje ozbiljno narušeno. Koliko je situacija alarmantna pokazuju podaci iz izvještaja Međunarodnoga monetarnog fonda, koji upozorava da su banke koje rade na Balkanu i baltičkoj regiji sučene s opasnošću od većih gubitaka i kreditne krize.

‘Privreda u regiji je slaba, što će negativno utjecati na banke majke koje su investirale na Balkanu i baltičkim državama’, ističe se u izvještaju.

Na moguću krizu likvidnosti u ovom dijelu Europe upozorila je i austrijska Agencija za nadzor financijskih tržišta. Iznos kredita koje su austrijske banke izdala u cijeloj regiji Srednje i Istočne Europe narašao je na 228 milijardi eura. Time je Austrija preko svojih banaka kćeri postala najveći pojeđinačni kreditor u tom dijelu Europe te su austrijske poslovne banke stoga relativno najviše izložene rizicima na tom prostoru.

  • Struktura austrijskih kredita na ovim prostorima relativno je ‘bezopasna’ jer su u pitanju klasični potrošački i korporativni krediti – istaknuo je Helmut Ettl, direktor FMA.

Ipak, njegovu izjavu treba čitati između redova. Naime, austrijske banke su zajedno s bankama iz Italije, Njemačke, Francuske, Švedske i Belgije od guvernera Europske središnje banke zastražile pomoć u održavanju likvidnosti. Riječ je o bankama koje svoje banke kćeri imaju i u Bosni i Hercegovini.

Na primjer, Austrijanci u Federaciji BiH drže 56 posto bankarskog tržišta. Njihovi izvori financiranja u bh. bankama drastično su smanjeni, zbog čega su uvjeti za dobivanje kredita sve oštriji, posebno stanovništvu i poduzećima koja nemaju pozitivnu kreditnu povijest. Restriktivnu kamatnu stopu na ovim prostorima provode još i njemačke i talijanske banke. Većina tih banaka je umjesto za pridobivanje novih, usmjerena na zadržavanje postojećih klijenata. Sudeći prema provjerjenim informacijama, u Raiffeisen banci BiH sve važnije odluke donose se u središnjici banke u Beču.