S obzirom na to da je i Vlada najavila stezanje remena, odnosno kresanje investiranja u velike infrastrukturne objekte, pitanje je koji će se projekti nastaviti, ali i u kojem opsegu. Prema svemu sudeći, pelješki će most još neko vrijeme biti samo nacrt na papiru, a tek će se vidjeti kojom će se brzinom nastaviti gradnja autocesta do krajnjeg juga Hrvatske. Iako dio građevinarima najavljuje tešku 2009., a dio vjeruje da će za građevinski sektor biti slična 2008., neke brojke su, ipak, ohrabrujuće. Tako je vrijednost radova u prvih 11 mjeseci prethodne godine bila tri milijarde kuna viša nego u istom razdoblju 2007. Iako se utjecaj financijske krize na Hrvatsku počeo osjećati u 2008., njezine će se posljedice vjerojatno osjećati i cijelu cijelu 2009.
Većina poznavatelja građevinske djelatnosti misli da velike građevinske tvrtke neće imati većih problema jer one mogu u slučaju nedostatka posla na domaćem tržištu raditi u inozemstvu. No u opasnosti su male i srednje građevinske tvrtke, većinom orijentirane na domaći tržište.
Velike građevinske tvrtke s druge strane, osim što imaju mogućnost izlaska na strana tržišta, imaju i kapacitete za rad na stanogradnji, ali i velikim državnim infrastrukturnim projektima. U jednoj od važnijih domaćih građevinskih tvrtki Konstruktoru misle da tekuća godina ipak neće biti slabija od 2008.
- Zasad radimo na poslovima koje smo ugovorili prije. Vjerujem da bi ove godine sve trebalo biti u redu. Ne vjerujem da će tekuća godina biti slabija od protekle. Treba se orijentirati na velike državne infrastrukturne projekte, ali i raditi za tržište nekretnina, tako da jedan sektor može izvući drugi bude li potrebno – objasnio je predsjednik Uprave Konstruktora Željko Žderić.
S obzirom na to da je država dosad bila glavni investitor u niskogradnji, a ove će godine morati vraćati velike rate vanjskog duga i vjerojatno će imati probleme u punjenju proračuna zbog manje potrošnje, građevinski bi sektor eventualno mogli izvući povoljniji krediti banaka i ponovno budjenje tržišta nekretnina. Ali takav je scenarij najvjerojatnije nemoguć u današnjim uvjetima. Realniji scenarij govori da će kamate i u ovoj godini ostati visoke i da građani neće lako dozvoliti do stambenih kredita, a država će smanjiti ulaganja u velike infrastrukturne projekte, odnosno niskogradnju.
- Ove će se godine vjerojatno smanjiti investicije u niskogradnju, a dio je razloga u tome da se država više ne može zaduživati. Stoga će biti manje novca za infrastrukturne projekte. S druge strane, gradnja stanova ovisi o potpori bankarskog sektora. Drugima riječima, stanove će se graditi ako nas banke poduprnu – kaže član Uprave Viadukta Damir Kezele.
Dobar dio većih domaćih građevinaru u slučaju lošije situacije na domaćem tržištu izlaz će potražiti na inozemnim tržištima. Jedna je od mogućnosti i prikupljanje svježega kapitala na burzi, što je najavila Ingra. U toj tvrtki planiraju izdati nove dionice i prikupiti otprilike 150 milijuna kuna da bi mogli realizirati svoje projekte.
