Naime, na takvom bi se projektu mogle zaposlit brojne male tvrtke, ali i srednje. S druge strane, velikim tvrtkama država treba pomoći da posluju i na stranim tržištima. Među tim je velikim tvrtkama i IGH, on bi mogao smisliti planove za našu operativu i pomoći joj da radi na stranim tržištima – dodao je Krakaš.
Većina poznavatelja građevinske djelatnosti misli da velike građevinske tvrtke neće imati većih problema jer one mogu u slučaju nedostatka posla na domaćem tržištu raditi u inozemstvu. No u opasnosti su male i srednje građevinske tvrtke, većinom orijentirane na domaće tržište.
Velike građevinske tvrtke s druge strane, osim što imaju mogućnost izlaska na strana tržišta, imaju i kapacitete za rad na stanogradnji, ali i velikim državnim infrastrukturnim projektima. U jednoj od važnijih domaćih građevinskih tvrtki Konstruktoru misle da tekuća godina ipak neće biti slabija od 2008.
- Zasad radimo na poslovima koje smo ugovorili prije. Vjerujem da bi ove godine sve trebalo biti u redu. Ne vjerujem da će tekuća godina biti slabija od protekle. Treba se orijentirati na velike državne infrastrukturne projekte, ali i raditi za tržište nekretnina, tako da jedan sektor može izvući drugi bude li potrebno – objasnio je predsjednik Uprave Konstruktoru Željko Žderić.
S obzirom na to da je država dosad bila glavni investitor u niskogradnji, a ove će godine morati vraćati velike rate vanjskog duga i vjerojatno će imati probleme u punjenju proračuna zbog manje potrošnje, građevinski bi sektor eventualno mogli izvući povoljniji krediti banaka i ponovno budjenje tržišta nekretnina. Ali takav je scenarij najvjerojatnije nemoguć u današnjim uvjetima. Realniji scenarij govori da će kamate i u ovoj godini ostati visoke i da građani neće lako dozvoliti do stambenih kredita, a država će smanjiti ulaganja u velike infrastrukturne projekte, odnosno niskogradnju.
- Ove će se godine vjerojatno smanjiti investicije u niskogradnju, a dio je razloga u tome da se država više ne može zaduživati. Stoga će biti manje novca za infrastrukturne projekte. S druge strane, gradnja stanova ovisi o potpori bankarskog sektora. Drugima riječima, stanove će se graditi ako nas banke poduprnu – kaže član Uprave Viadukta Damir Kezele.
Dobar dio većih domaćih građevina u slučaju lošije situacije na domaćem tržištu izlaz će potražiti na inozemnim tržištima. Jedna je od mogućnosti i prikupljanje svježega kapitala na burzi, što je najavila Ingra. U toj tvrtki planiraju izdati nove dionice i prikupiti otprilike 150 milijuna kuna da bi mogli realizirati svoje projekte.
- U 2009. građevinski će sektor teško izbjeći teškoće koje su dio globalne krize. Ingra nastavlja svoj razvojni ciklus sudjelovanjem u velikim projektima u zemlji i inozemstvu. Očekujemo da ćemo na svim tržištima uspješno raditi i u poslovima s državom i s privatnim sektorom. Također nastavljamo i svoje glavne projekte u kojima na stupamo kao razvojni investitor, dakle gdje sami osiguravamo i investiranjem. U vremenima krize često je upravo država velikim projektima osiguravala zaposlenost i nastavak poslovne aktivnosti, pa smatramo da bi se slična logika mogla slijediti i sada. Hrvatska, a pogotovo zemlje jugoistočne Europe, i dalje itekako imaju potrebu za razvojem infrastrukture – objasnili su iz Ingrinih korporativnih komunikacija.
Na koju god stranu okrenuli priču, 2009. će pokazati koje su tvrtke dovoljno snažne da opstanu na domaćem tržištu ili pronađu poslove u inozemstvu i na taj način kompenziraju mogući manjak posla u Hrvatskoj. Iako se na tržištu prodaje manje stanova nego prijašnjih godina, oni se ipak prodaju, a tvrtke koje će uz primjerenu kvalitetu moći ponuditi i dobru cijenu uspjeh će prodati sagrađene stanove i za njih će biti posla i u 2009. Unatoč tomu što se najavljuje rezanje troškova, ni država neće moći potpuno zauzaviti financiranje velikih projekata, tako da će se ipak morati građiti i u 2009. iako, vjerojatno, s manjim intenzitetom.
